Express: Zašto država nema zakon za saniranje posljedica katastrofa nego se morao donositi novi?
Država doista nije imala taj zakon. Posljednji zakon koji smo mi imali bio je vezan uz obnovu poslije Domovinskog rata, a posljednja katastrofa ovih razmjera bila je poplava 1964. u Zagrebu. Kad se dogodila katastrofa, bili smo svjesni toga i napravili smo ga u roku od tjedan dana. Ova je poplava pokazatelj da moramo imati zakon za saniranje katastrofa i vjerojatno ćemo na jesen ići u tom smjeru.
Express: Što ako u proračunu ne bude 1,2 obećanih milijardi za obnovu?
Taj iznos je predviđen ako država obnavlja sama. Volonterski smo dobili dio snimka postojećeg stanja, projekte od zamjenskih kuća, kontejneri su donatorska sredstva i slično pa to nismo morali platiti, a računali smo s tim u spomenutom iznosu. Dakle, u ovom trenutku ne prijeti opasnost da neće biti dovoljno novca u proračunu.
Express: Koliko je ljudi iz poplavljenih područja tražilo da sami obnove kuće pa potražuju novac od države i kako je to organizirano?
U ovom trenutku ne mogu vam reći točan broj jer da smo sustavno išli postavljati stvari, u obnovu bi se krenulo za godinu dana. Uglavnom oni koji sami odluče obnavljati od države dobivaju 40.000 kuna i to 50 posto iznosa prije i 50 posto nakon što naprave radove. Za one kojima država obnavlja, iznos je 70.000 kuna. To smo odlučili zato što ima ljudi koji su nestrpljivi, koji znaju dosta toga i sami mogu mnogo napraviti.