Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak.
"Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.
"Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu", rekao je premijer.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.
Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.
"Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini", rekao je Plenković.
"Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području", dodao je, "uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini".
Prvi je put komentirao odluku o povećanju plaća za sebe, ministre, zastupnike i ostale dužnosnike. Plaće će nekima od njih biti veće za oko 1500 kuna, nekima nešto više, nekima manje.
"To je već dugo na dnevnom redu. Nitko se to ne usudi mijenjati, najgore bi bilo povećati plaće dužnosnicima dok ste na vlasti. Mi smo državnim službenicima digli preko 30 posto. Imate situacije da su nekim službenicima u ministarstvima veće plaće nego ministrima. Ja ne kažem da ti ljudi ne zaslužuju te plaće, ali to nije normalno. Ovdje se samo radi da se podigne osnovica i da se kako raste osnovica službenicima, raste i dužnosnicima", rekao je.
"Ja sam rekao da je dosta demagogije. Hoćemo li mi sada biti predmet kritika, hoće li se mediji naslađivati, ok", dodao je. "Ako imate situaciju da je plaća službenika u nekom tijelu veća od plaće čelnika tijela, to nije normalno", dodao je.