"Razgovara se s investitorom, dakle većinskim vlasnikom, a to je Yildirim", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon aktualnog sata u Saboru. To će preuzeti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo pravosuđa i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), rekao je Plenković.
Najavio je da će se ići u izmjene međudioničarskog ugovora i tražiti zastupljenost države u upravi i nadzornom odboru.
"Kompanija je tu, kod nas je, ljudi su došli i investirali su. Velika su i ozbiljna kompanija, to nisu neki 'no name' iz nekog podruma. Imaju kredibilitet", kazao je Plenković napominjući kako je proizvodnja mineralnih gnojiva važna.
"Mi smo imali užasno velike probleme s Petrokemijom sve ove godine i ako je ideja bila da dođe netko tko će s njom upravljati kao biznismen, na dobar i korektan način, imat zaposlene ljude, osiguravati između ostaloga i hrvatskim poljoprivrednicima proizvodnju gnojiva, onda je to ok. To sad je li udjel ovakav ili onakav.....", rekao je.
"Mislim da će se sve to skupa riješiti s njima", rekao je, napominjući kako su razgovori koji su jučer vođeni, a kako su ga izvijestili ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, bili jako dobri.
"Tako da će se sve to riješiti. Bitno je da radi, jer bilo je situacija kada Petrokemija nije radila", rekao je Plenković.
Glavna skupština dioničara Petrokemije je 6. ožujka ove godine donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala sa 55 milijuna eura, za iznos od najmanje 70 do najviše 140 milijuna eura, pri čemu je utvrđena cijena novih dionica od 1,0272 eura za dionicu.
Država je prije dokapitalizacije, zajedno s drugim državnim imateljima dionica Petrokemije (Fond za financiranje razgradnje NEK-a, Janaf i Plinacro), upravljala s ukupno 45,17 posto temeljnog kapitala te kompanije. Najveći pojedinačni vlasnik bila je turska grupa Yildirim s 45,52 posto udjela.
Namjera je bila da država ostane na najmanje 25 posto udjela plus jedna dionica, ali nakon dokapitalizacije taj udio je pao ispod toga kontrolnog udjela, na oko 20 posto.
Kritičari kažu da je posljedica toga gubitak kontrole nad poslovnim tijekovima u kompaniji.
Naime, iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu u dokapitalizaciji prvi obavi najveći vlasnik, u ovom je slučaju država preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice uplatu izvršila prva. Time je praktički omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da svojom uplatom, a koja je i dalje bila u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio nego što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio RH smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedne dionice.
Rezultat tako provedene dokapitalizacije jest da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi time smanjila svoj vlasnički udio s 44 na oko 20 posto.