Nova mjera aktivne politike zapošljavanja koju je Vlada predstavila u prošlim tjednima pomalo ironičnog naslova “Biram Hrvatsku” u javnosti je polučila mnoštvo visceralnih reakcija od oporbe pa sve do samih poduzetnika. Bijes onih čijim se poreznim novcem ova mjera financira je razumljiv jer se ovim uistinu financira poslovanje onih koji u proračun godinama nisu uplatili ni lipe, a određeni dio njih nije se ni odjavio s, primjerice, zdravstvenog osiguranja koje obilato koriste kad za to postoji prilika. Stvaranje nove privilegirane skupine u već duboko podijeljenom društvu dobro je prokušani recept na kojem će se jamačno pokušati dobro kapitalizirati na sljedećim izborima. U očima birača vladajućima se više neće moći prigovoriti da ne rade ništa po pitanju demografske obnove, pa makar kumulativni efekt mjere bude slab ili nikakav. Nova mjera tako predstavlja nadogradnju postojećih mjera zapošljavanja pa bi povratnici iz zemalja Europske unije, Švicarske i Europskog gospodarskog prostora, koji bi u Hrvatskoj htjeli pokrenuti svoj posao, mogli dobiti do 200.000 kuna poticaja - 150.000 kuna kroz mjeru i još 50.000 kuna za povratak. Ekstenzija mjere vrijedi i za realokaciju unutar Hrvatske: oni koji žele poslovanje preseliti iz razvijenih u nerazvijene krajeve Hrvatske, primjerice iz Zagreba u Liku ili na Baniju, na 150.000 kuna moći će dobiti bonus od 25.000 kuna za preseljenje, odnosno maksimalno 175.000 kuna. No ostavimo li po strani politiziranje, vrijedi napomenuti da je mjera samozapošljavanja kroz vrijeme dala neke pozitivne rezultate koji su nedavno empirijski dokumentirani.