Troje ozlijeđenih, koji su na liječenju u Kliničkom centru Vojvodine nakon što se na njih urušila nadstrešnica na Željezničkom kolodvoru Novi Sad, i dalje su kritično.
Liječnici su pozvali građane da se opet odazovu na davanje krvi jer im trebaju nove doze za ta tri pacijenta, ali i drugima.
U međuvremenu su u ponedjeljak ljudi obilježili treći dan žalosti za 14 poginulih. Svijeće su palili kako ispred samog kolodvora, tako i po trgovima diljem Srbije. Zbog tuge, bijesa i sumnje na korupciju, u utorak su najavili prosvjed pred stanicom. Posebno ih je razljutila informacija koju je objavio Insajder da zgrada kolodvora nakon svega nije imala ni privremenu uporabnu dozvolu.
Pokret Kreni-Promeni u ponedjeljak je podnio dvije kaznene prijave Višem javnom tužilaštvu u Novom Sadu. Prva prijava podnesena je protiv nepoznate osobe odgovorne za tragediju 1. studenoga. Drugom su obuhvatili Anu Brnabić, predsjednicu Skupštine Srbije, predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Miloša Vučevića.
- Tražimo od tužiteljstva i sudaca, koji se nalaze u zgradi suda i njima se obraćamo te apeliram, da utvrde cjelokupan lanac odgovornosti koji je doveo do nesretnog događaja na Željezničkoj stanici u Novom Sadu - rekao je Stevan Babić, predstavnik Pokreta Kreni-Promeni u Skupštini grada.
Podsjetimo, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu do sada je saslušalo 40-ak ljudi povezanih s nesrećom. Među njima je i ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić.
Domino efekt
Ovu nesreću analizirao je za 24sata domaći projektant Mario Todorić, dipl.ing.građ., revident i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI). Odmah na početku je rekao kako je zabrinjavajuće što se nadstrešnica urušila bez ikakve elementarne nepogode.
- Mi smo imali potrese te su se nakon njih zgrade urušile. Diljem Europe imali ste tragedije, poplave u Španjolskoj, poplave i odrone u BiH, velike količine kiša u Italiji. U Srbiji nije bile ni nepogode, ni vjetra, ni velikog snijega. To je nedopustiva tragedija - rekao je Todorić odmah na početku razgovora.
Iako javnost nema sve informacije o rekonstrukciji, iz medijskih natpisa je iščitao kako uz arhitekta i konzervatora nisu bili uključeni projektanti konstrukcije ("statičari").
- Prema napisima u medijima, zabrinjava što su radili dodatna opterećenja na nadstešnicu, postavljali stakla i čeličnu konstrukciju. To se nije smjelo raditi bez potrebnih provjera i dokaza za cijeli sustav s posebnim akcentom na provjeru zatega. Vremenom dolazi do propadanja, oslabljenja gradiva, zatege su moguće godinama korodirale, gubile su svoju izvornu nosivost. Beton se raspucava i propada, tu su i temperaturni utjecaji, vibracije usljed željezničkog prometa. Sve je to moglo uzrokovati tragediju - kaže nam Todorić.
Pogledao je i stravičnu snimku videonadzora gdje se vidi sam trenutak urušavanja.
- Prema snimkama reklo bi se da je ovdje došlo do "progresivnog loma", nešto kao domino efekt. Otkazivanjem samo jedne zatege došlo je preopterećenja sljedeće i do lančane reakcije otkazivanja preostalih zatega i kolapsa cijele nadstrešnice - kaže stručnjak.
Dodao je kako će sad istražitelji provjeravati uloge svih koji su sudjelovali u rekonstrukciji zgrade.
Lanac odgovornih
- Tražit će odgovore je li investitor izradio projektni zadatak, što je točno naručio. Zanimat će ih je li bila obuhvaćena i provjera konstrukcije (mehanička otpornost i stabilnost) ili samo adaptacije, zamjena podnih, zidnih, fasadnih obloga... Odgovornost može biti i na samom projektantu, je li prepoznao da projektni zadatak nije dovoljno opsežan? Ako je utvrdio manjkavosti u projektnom zadatku, trebao je inzistirati na proširenju opsega - kaže Todorić i nastavlja kako je i nadzorni inženjer morao utvrditi je li postavljanje dodatnog opterećenja sukladno projektu i pravilima struke, te eventualno reagirati u slučaju neusklađenosti. Uz njega odgovornost nosi i voditelj radova ("šef gradilišta"), koji je takođe dužan upozoriti na eventualne nepravilnosti - pojašnjava stručnjak.
Čuo je i neka opravdanja, koja po njemu ne vrijede.
- U medijskim napisima pojavljuju se i pritužbe na konzervatore koji svojim uvjetima navodno nisu dopuštali zahvate koji bi umanjili spomeničku vrijednost građevine. Ti navodi jednostavno nisu prihvatljivi. Odgovornost za projekt u konačnosti preuzima projektant, te bez obzira na uvjete i suglasnosti, ne smije pristati na izradu projekata koji ugrožavaju građevinu ili ljudske živote - kaže Todorić i upozorava da je ovakav scenarij moguć i kod nas, ako se ne pridržavamo pravila struke.
- Sa zemljama u okruženju smo dijelili zajedničke propise, građevine su projektirane i izvođene koristeći slične tehnologije i materijale. Nažalost, ni u Hrvatskoj praksa održavanja građevina nije adekvatna, što smo imali priliku utvrditi nakon potresa. Pregledali smo preko 75.000 građevina i nažalost uvidjeli ne samo da je održavanje slabo (ili ga uopće nema), već su i izvođene razne intervencije zbog prilagodbi potrebama (uklanjanje nosivih elemenata, oslabljenje konstrukcije zbog izvođenja instalacija...), čime se dodatno umanjuje stupanj sigurnosti tih građevina - upozorava Todorić i dodaje kako Hrvatska ima dobre propise, posebno i Pravilnik o održavanju građevina, ali kojeg nažalost slabo primjenjujemo.
- On obvezuje vlasnike na redovite, periodične i izvanredne preglede, kao i postupanjima u održavanju konstatiranim prema pregledu. Nama se u pravilu obraćaju strane kompanije iz "uređenih" zemalja sa ovakvim zahtjevima,, rijetko tko od domaćih. Ova tragedija je ujedno i upozorenje svima nama sudionicima u gradnji koji smo se dužni držati propisa i pravila struke, kao i poslije korisnicima na potrebne mjere održavanja. I privatne i javne institucije, bolnice, stadioni, kolodvori, škole moraju imati sustave održavanja. Čelne osobe, (upravitelji, ravnatelji...) odgovorne su za provedbu tih mjera. Samo takvim pristupom možemo izbjeći ovakve tragedije - kaže Todorić.