Izlazne ankete pokazale su relativnu pobjedu HDZ-a. Bez dijaspore imaju 58 saborskih mandata, a ako u dijaspori osvoje 3, to znači 61 saborski zastupnik, što je pet manje nego na prošlim izborima. SDP i partneri prema istim izlaznim anketama osvajaju 44 zastupnika, Domovinski pokret 13, Možemo 11, Most 9 mandata, IDS 2, Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca 2 i Fokus/Republika jedan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Predsjednik Zoran Milanović je odlukom da izbori budu u srijedu, očito uspio potaknuti veliku izlaznost koja je ipak više pogodovala oporbi. On nije na listi SDP-a, ali planira biti mandatar ako se oporba uspije dogovoriti.
Ako se rezultati izlaznih anketa pokažu točnima, onda HDZ nije uspio u svom cilju da u Hrvatskoj osvoji dovoljno mandata da može sastaviti novu Vladu s dosadašnjim partnerima i manjinama. Kako je manjinskih zastupnika osam, to znači da su s dijasporom na izborima trebali osvojiti 68 mandata kako bi smireno donijeli potpise predsjedniku Zoranu Milanović koji bi morao dati Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje nove vlade.
Na prošlim izborima je HDZ s dijasporom imao 66 mandata, a uz osam zastupnika nacionalnih manjina, potporu im je pružio HNS koji je osvoji jedan mandat i Radimir Čačić s jednim mandatom. Sada je HNS s njima na listi, pa na to ne mogu računati, a Čačić je sa SDP-om i žestoko se zalaže za promjenu vlasti.
Izlazne ankete su se dosad pokazale prilično precizne i konačni rezultat se na kraju kretao u onom što su procijenili. Primjerice, HDZ-u su 2020. godine dale 62 mandata u Hrvatskoj, a osvojio je 63, SDP-ovoj koaliciji 43 mandata, a osvojili su 41.
Domovinskom pokretu davali su 14, a osvojili su 16 mandata, a za jedan mandat su promašile konačni rezultat i Mostu i Možemo! Iako su u HDZ-u rezultate pozdravili pljeskom, ipak su svjesni da neće moći sami sastaviti vladu.
- Ne brinemo. Ankete, pa i ove izlazne, uvijek su pokazivale manje mandata HDZ-u nego što na kraju dobijemo - rekao je Davor Božinović, potpredsjednik HDZ-ove Vlade.
HDZ mora igrati na sve ili ništa. Bilo koja opcija u kojoj oni ne bi uspjeli sastavili Vladu im znači i daljnji pad i eventualni gubitak novih izbora. Opcija im je da probaju sastaviti vladu s Domovinskim pokretom, ali ona ima niz problema. Prvi je taj što Andrej Plenković ne želi s njima, a žestoko ih je izvrijeđao na zatvorenom sastanku, pogotovo njihova stranačkog šefa Ivanu Penavu.
Domovinski pokret se nije unaprijed obećao niti jednoj strani, a jedan visokopozicionirani član nam kaže da će tek nakon izbora oformiti pregovarački tim i predsjedništvo će odlučiti o početnim pozicijama za pregovore s Milanovićem i Grbinom s jedne i Plenkovićem s druge strane.
- Naš stav je jasan i taj dio sigurno nećemo pogaziti. Mi sa SDSS-om i Možemo! Sigurno nećemo ići, a ostale opcije su otvorene - ponovio nam je i sad taj sugovorni stav koji su već ranije iznijeli Ivan Penava i glavni tajnik i osnivač Mario Radić.Isto je ponovio i Stipe Mlinarić-Ćipe nakon prvih rezultata izlaznih anketa.
Ako bi prihvatili DP, HDZ bi se morao odreći barem tri zastupnika srpske nacionalne manjine. Osim toga, HSLS koji ima dva zastupnika je protiv te koalicije, pa su već na pet manje. Ipak, HDZ i DP bi i bez SDSS-a i HSLS-a imali 72 mandata, a s pet ostalih manjinaca većinu od 77 ruku. Ne bi ni svi u Domovinskom pokretu prihvatili tu opciju, pa zato neki u HDZ-u otvoreno računaju i da bi mogli “razbiti” Domovinski pokret i uzeti im dio zastupnika iako u DP-u uvjeravaju da su učinili sve da ostanu kompaktni.
Ako se svi budu držali riječi, HDZ ne može računati ni na zastupnike IDS-a, ali ni Matiju Posavca koji po izlaznim anketama također ulaze u Sabor.
Predsjednik IDS-a Dalibor Paus je prije izbora bio jasan. Poručio je kako je IDS nebrojeno puta dokazao da u povijesti hrvatskog višestranačja nikad bez IDS-a nije bilo lijeve Vlade, i nikad s IDS-om nije bilo desne Vlade, a tako će biti i nakon ovih izbora.
- IDS neće koalirati s HDZ-om niti sastavljati desnu Vladu. To smo dokazali u ove 34 godine – poručio je ranije Paus.
Milorad Batinić iz Posavčeve platforme Sjever je također rekao da s HDZ-om ne idu, a i Posavec je izjavio da mogu sudjelovati samo u formiranju vlade lijevog centra.
- Laž su priče da ćemo mi koalirati s HDZ-om – poručio je nedavno Batinić.
Ako se rezultati izlazne ankete pokažu točnima, teški i zahtjevni pregovori čekaju i SDP i Milanovića koji je najavio “vladu nacionalnog spasa”. Prije izbora su SDP i Možemo računali da moraju ostvariti zajedno isto mandata kao i HDZ. Anketa im daje pet manje. I oni su tako podbacili u svom planu.
SDP i Možemo imaju zajedno 55 mandata, a i uz pet zastupnika IDS-a, Posavca i Fokusa imaju 60, a s osam manjinskih zastupnika 68 mandata. To im nije dovoljno za saborsku većinu od 76 mandata i morat će se pregovarati s Mostom i/ili Domovinskim pokretom. Sandra Benčić i Tomislav Tomašević iz Možemo! su pak nebrojeno puno puta poručili da će Možemo biti brana “crnoj desnici” i da zbog toga nije moguća Vlada s njima.
Treba ostaviti u ovoj opciji i mogućnost manjinske Vlade, bilo više lijeve ili desnije. Primjerice, da Most ne uđe u koaliciju ali pruži podršku u Saboru kako bi pao HDZ. Isto vrijedi i za Možemo ili Most iako bi svakako koalicija DP-a i SDP-a izazvala podjele u obije stranke.
Motiv za takvo što je jednostavan: ispunili bi obećanje da su maknuli HDZ. Sve oporbene stranke znaju da ako padne HDZ, on slabi za i za europske, ali i eventualne nove izbore, ali i za predsjedničke i lokalne. I to bi im mogao biti razlog za neku od kombinacija po kojoj HDZ ne bi formirao vladu. Rizik takve vlade je da bi se mogli brzo posvađati i raspasti, a ako HDZ ostane koherentan, onda bi se on na novim izborima vratio još jači.
U svakom slučaju, ako na bilo koji način uspiju, prvo će se konstituirati Sabor i voljom većine bi na njegovo čelo vjerojatno trebao doći Peđa Grbin. Milanović tad podnosi ostavku, Grbin postaje privremeni predsjednik države i daje mandat Milanoviću za sastav vlade. Premijer bi bio Zoran Milanović. Ali prije toga mora svladati prepreke i postići kompromis među oporbom. Barem o manjinskoj Vladi.
No, dokad pregovori mogu trajati i što ako ni jedna strana ne može složiti većinu ili dogovoriti potporu barem manjinskoj vladi? Milanović će se prvi puta kao predsjednik pojaviti u dvostrukoj ulozi: predsjednika koji daje mandat, ali i pregovarača o svojoj premijerskoj poziciji. To mu daje određenu prednost jer kao predsjednik on saziva konzultacije, ali i prvu sjednicu Sabora. Ali cijelo vrijeme dok traju pregovori, premijer je ipak Andrej Plenković i to je njegova prednost s obzirom na proračun i obećanja koja može dati. Naš Ustav je nedorečen u tom dijelu.
Nema nikakvog roka u kojem predsjednik mora nekom dati prvi puta mandat za sastavljanje Vlade uz uvjet da mu dokaže da uživa podršku većine, odnosno barem 76 saborskih zastupnika. Milanović je dao dva obećanja: neće koristiti smicalice i dat će mandat ako mu i Plenković donese potpise. I drugo, spreman je čekati mjesecima dok traju pregovori.
Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je krenula formirati svoju tehničku vladu i dok su 2015. godine trajali pregovori Mosta sa SDP-om i HDZ-om. Milanović to smatra duboko neustavnim. No, što ako neka stranka prekine pregovore i kaže da je konačna odluka da neće ići s HDZ-om ni u Milanovićevu buduću Vladu? A bez njih nije moguće da bilo tko ima većinu? Onda bi Milanović eventualno mogao formirati svoju privremenu vladu i raspisati izbore. Dok bi trajala kampanja za njih, Milanovićevi ljudi bi umjesto Plenkovića upravljali državnim proračunom.
Inače, takva privremena vlada je Ustavom predviđena u slučaju propalih pokušaja mandatara. Ako predsjednik povjeri mandat za sastavljanje Vlade nekome, a on u 30 dana ne uspije sastaviti vladu koja uživa podršku većine, daje mu rok od još 30 dana. Ako ni tad ne uspije, daje mandat nekomu drugome, a ako ni on ne uspije, Milanović sastavlja svoju privremenu nestranačku vladu i raspisuje izbore. Ako dođe do pat pozicije, zbog nedorečenosti Ustava, sigurno će se opet lomiti koplja oko toga u kojem trenutku Milanović ima pravo raspisati izbore i imenovati svoju nestranačku vladu. HDZ-u, naravno, ni malo ne odgovara da izgube pozicije premijera i ministara i iz neutralne stranačke pozicije idu na nove izbore.