Organizacija je istaknula sukobe u Gazi i Ukrajini kao i širenje autoritarnih vlada koje štete međunarodnom poretku kršeći međunarodno pravo i zanemarujući temeljna prava.
"Izraelsko flagrantno nepoštivanje međunarodnog prava pojačano je neuspjesima njegovih saveznika da zaustave neopisivo krvoproliće u kojem stradavaju civili u Gazi", rekla je glavna tajnica Amnestyja Agnès Callamard.
"Uz agresiju Rusije protiv Ukrajine, rastući broj oružanih sukoba i masivna kršenja ljudskih prava, koja su zabilježena, na primjer, u Sudanu, Etiopiji i Mjanmaru – globalni poredak temeljen na pravilima je u opasnosti od desetkovanja."
Demokracije nisu izbjegle kritike, a Callamard je rekla da "ono što smo vidjeli 2023. potvrđuje da mnoge moćne države napuštaju temeljne vrijednosti humanosti i univerzalnosti upisane u Opću deklaraciju o ljudskim pravima".
Među ostalim, izvješće kritizira američko korištenje veta kako bi se mjesecima paraliziralo Vijeće sigurnosti UN-a vezano uz rezoluciju za prekid vatre u Gazi.
Izvješće "također naglašava groteskne dvostruke standarde europskih zemalja poput Velike Britanije i Njemačke, s obzirom na njihove dobro utemeljene prosvjede protiv ratnih zločina Rusije i Hamasa, dok istodobno podupiru akcije izraelskih i američkih vlasti u ovom sukobu", navodi Amnesty u priopćenju za medije.
Rat u Ukrajini bio je još jedan ključni faktor koji je pridonio padu globalnog stanja ljudskih prava.
Amnesty je naveo neselektivne napade ruskih snaga "na naseljena područja i civilnu infrastrukturu za izvoz energije i žitarica".
"I ruske i ukrajinske snage koristile su kazetno streljivo unatoč njegovoj neselektivnoj prirodi i trajnim rizicima za civile", stoji u izvješću.
"Izvješće Amnesty Internationala prikazuje turobnu sliku alarmantne represije ljudskih prava i međunarodnog kršenja pravila, a sve to usred produbljivanja globalne nejednakosti, supersila koje se natječu za prevlast i eskalacije klimatske krize", rekla je Callamard.