Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je nenajavljeno stigao u Irak u posjet za koji su američke vlasti rekle da za cilj ima pokazati da je Washington predan održavanju svoje vojne prisutnosti u toj zemlji, gotovo 20 godina nakon što je invazija koju je predvodio SAD svrgnula Sadama Huseina.
U invaziji pokrenutoj 2003. poginuli su deseci tisuća iračkih civila te je ona dovela do nestabilnosti koja je na kraju otvorila put usponu terorističke skupine Islamske države, nakon što je SAD povukao većinu snaga 2011. godine.
Austin, najviši dužnosnik vlade predsjednika Joea Bidena koji je posjetio Irak, bio je posljednji zapovjednik tamošnjih američkih snaga.
"Ovdje sam kako bih ponovno potvrdio strateško partnerstvo SAD-a i Iraka dok napredujemo prema sigurnijem, stabilnijem i suverenijem Iraku", rekao je Austin.
Sjedinjene Države u Iraku trenutno imaju 2500 vojnika, uz još 900 u Siriji. Oni savjetuju i pomažu lokalne trupe u borbi protiv militanata Islamske države koji su 2014. u obje zemlje zauzeli velik teritorij.
"Ono što će (Iračani) čuti od njega je predanost zadržavanju prisutnosti naših snaga, ali ne radi se samo o vojnom elementu. SAD je zainteresiran za strateško partnerstvo s vladom Iraka", rekao je visoki dužnosnik američke obrane, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Islamska država izgubila je snagu koju je nekad imala, no u dijelovima sjevernog Iraka i sjeveroistočne Sirije i dalje djeluju njezine militantne ćelije.
Austinov posjet simbol je i podrške iračkom premijeru Mohamedu al-Sudaniju u borbi protiv iranskog utjecaja u zemlji.
Paravojska koja ima podršku Irana u Iraku nekoliko je puta raketirala američke snage i njihovo veleposlanstvo u Bagdadu. SAD i Iran su 2020. bile na rubu izravnog sukoba nakon što su američke snage u Iraku eliminirale zapovjednika iranske Revolucionarne garde Kasema Solejmanija.
"Mislim da irački čelnici dijele naš interes da Irak ne postane poprište sukoba između SAD-a i Irana ", dodao je dužnosnik.
Austin će se sastati sa Sudanijem te s predsjednikom regije Irački Kurdistan, Nechirvanom Barzanijem, usred dugotrajnog spora oko proračuna i podjele prihoda od nafte između nacionalne i kurdske vlade.