Molekularna biologinja, doktorica Andreja Ambriović Ristov, s Instituta Ruđer Bošković sudjelovala je na Vladinom Znanstvenom savjetu, a za RTL Direkt rekla je kako su došli do konsenzusa po pitanju mjera koje ćemo sutra saznati, a od ponedjeljka će se početi primjenjivati te ćemo biti vrlo blizu lockdowna. Iako premijer i vlada moraju balansirati između ekonomije i zdravlja mjere su svejedno stroge i treba ih, kaže, tako shvatiti.
Ustvrdila je kako je potrebno uvesti zabranu kretanja među županijama, a ljudima preporučuje da nose maske i za božićnim stolom iako je svjesna da to nije jednostavno. Preporučuje da se stol maksimalno razvuče te da se drži socijalna distanca.
- Imamo tjedan dana do Badnjaka, neka svi razmisle da u subotu počnu jednu svoju malu samoizolaciju. Imaju dovoljno vremena, gotovo šest dana da prate svoje zdravlje, da svaki respiratorni, gastrointestinalni, bilo kakvu temperaturu shvate kao alarm. Ako u tih šest dana ipak budu izolirani puno je manja vjerojatnost da će prenijeti virus svojim najbližima, pogotovo onim starijima koji mogu imati ozbiljniju bolest - poručuje.
Ne smijemo se previše veseliti padu broja novozaraženih
Padu broja novozaraženih se ne treba previše veseliti jer je moguće da se radi o oscilacijama.
- Dva zadnja dana je statistički značajan pad, ali to nije dovoljno da bismo se veselili. Jedino strože mjere i poštovanje svih mjera može povući broj zaraženih povući prema dolje. Broj hospitaliziranih i umrlih kasni za brojem novooboljelih. I danas je kolega Polašek rekao da je otprilike 19 dana prosječno vrijeme od trenutka kad se netko zarazi do trenutka kada premine - govori i dodaje kako to treba biti upozorenje svima nama da mjere nisu napravljene da nekome pokvare Božić već da u siječnju nemamo ponovno eksploziju.
Kaže i da ove brojke govore da smo prije tri tjedna imali puno više zaraženih nego što smo znali.
- Čim pređemo oko pet posto pozitivnih u uzorku koji istražujemo, a imali smo već i više od 40%, zapravo uopće više ne znamo koliko imamo zaraženih i jedino po čemu možemo pratiti epidemiju je broj hospitaliziranih i broj preminulih, dakle broj je bio puno veći - kaže.
Poručuje i kako odgovorno tvrdi kako cjepivo neće promijeniti našu gensku strukturu te da se s adenovirusnim cjepivima radi već 30-ak godina te istraživanja nisu pokazala da ima loše posljedice.
- Javnost ne zna, ali u veljači je odobreno prvo cjepivo temeljeno na adenovirusu protiv ebole, a to je bila velika epidemije u nekim afričkim državama. To nije prvo cjepivo koje će biti odobreno - poručuje i dodaje kako messenger RNA (mRNA) nikako ne može ući u naš genom, nema nikakvog straha, svi mogu pristupiti cijepljenju bez bojazni.
Da cjepivo sadrži tkivo fetusa, kaže, to nije istina.
- Stanice koje su različitog podrijetla, bilo da su embrionalne, iz fetusa ili su stanice tumora od nekih ljudi koji su nažalost imali tumor, to su stanične linije koje koristimo već godinama. To su samo stanice, nisu ljudi. Za velik broj lijekova su u razvoju korištene, biološki lijekovi, koriste se takve stanice. Zašto je to sada problem, zašto nije bio prije? Nema fetusa. Adenovirusi koji se uzgajaju na tim stanicama se pročiste i nema nikakvih tragova proteina iz tih stanica koje, opet, nisu fetusi - objašnjava.
Hoćemo li se cijepiti ovisi o dinamici isporuke cjepiva. Ali i dalje, i dulje od šest mjeseci ćemo morati biti s maskama. Prije jeseni ih nećemo skinuti, a hoćemo li tada, sve će ovisiti o dinamici cjepiva, volji stanovništva da se cijepi. Teško je procijeniti, ali pozivam ljude da postavljaju pitanja, a mi ćemo svi rado odgovoriti i nadam se da ćemo uspjeti pobijediti pandemiju.