Dječak (14) s četiri promila alkohola te opijatima u krvi u novogodišnjoj noći stigao je u Klaićevu. Kad se razbudio počeo je razbijati inventar. A takvih slučajeva ima još.
U Hrvatskoj se svakog tjedna opija svaki treći 15-godišnjak. Istraživanje je to Svjetske zdravstvene organizacije koje su objavili krajem studenog. Do prije 20 godina prvo mjesto nosili su islandski tinejdžeri, no sad su na začelju. Svjetski ekonomski forum pisao je nedavno kako su na nacionalnoj razini proveli plan “Youth in Iceland”.
Uz zabrane prodaje cigareta i alkohola, država je počela izdašno sufinancirati sportske, umjetničke i druge društvene aktivnostim osobito pomažući siromašnim obiteljima.
- Ako već sami ne znamo kako, možda bismo trebali učiti iz iskustava drugih zemalja. Oni su uložili golemi novac u reklame kojima su mladima usadili svijest da nisi moderan ni ‘cool’, nisi ‘faca’ ako piješ alkohol - rekla je europarlamentarka Biljana Borzan, koja je pokrenula inicijativu da se na etikete alkoholnih pića napišu sastav i kalorije.
- Mladi su danas obuhvaćeni kultom ljepote koji se promovira kroz medije pa onda preskaču sladoled ili kolač zbog prevelikog unosa kalorija. Kad bi na alkoholnim pićima stajalo istaknuto koliko kalorija sadrže, možda bismo ih i na taj način mogli odvratiti od konzumacije - smatra Borzan.
Psihijatar prof. dr. Zoran Zoričić ističe kako su najbolja prevencija roditelji i da upravo oni svojim primjerom uče djecu kako odgovorno konzumirati alkohol.
- Istraživanja su dokazala da u Hrvatskoj dječaci počinju piti s 13 godina, desetak mjeseci prije djevojčica. Najčešće piju pivo, dok djevojčice radije biraju tzv. produžena pića. Kad mladi piju, to još nije alkoholizam, nego zloporaba alkohola i rizično ponašanje - objašnjava dr. Zoričić, specijalist psihijatrije, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti u KB-u Sestre milosrdnice. Dodaje kako je za popularizaciju alkohola kod mladih osobito zaslužna reklamna industrija koja mladima daje dojam da su konzumacijom alkohola ušli u svijet odraslih.
Alkohol se iz crijeva resorbira u krv i odlazi u jetru
- Nitko im nije rekao da zloporaba još nije alkoholizam, ali može imati čak i smrtne posljedice. Naime, već s 1,5 promila mladi organizam zbog niske tolerancije može imati kardiorespiratorne probleme, a pojedinci koji pijani zaspu mogu se ugušiti povraćajući u snu. Tek u kasnijoj dobi razvijaju se kardiovaskularna oboljenja i bolesti jetre. Omjer muškaraca i žena alkoholičara u Hrvatskoj je 6:1 - rekao je prof. Zoričić.
Tijekom konzumacije alkohol se iz crijeva resorbira u krv i odlazi u jetru, koja ga raznosi po tijelu.
- U toj fazi alkoholom su bogatiji organi i tkiva koji su jače prokrvljeni te je koncentracija alkohola u mozgu veća nego u drugim organima. Dolazi do poremećaja ravnoteže, govora, vida, sluha, mišljenja i svih drugih funkcija, a s povećanjem koncentracije alkohola u krvi dolazi do alkoholne kome i smrti - objasnila je toksikologinja Biserka Riha.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dodaje kako se donjom letalnom koncentracijom alkohola u krvi smatra četiri promila, a da bi se ta vrijednost spustila na nulu - osoba se mora trijezniti 40 sati.
- Prema istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour School-aged children HBSC) iz 2014., udio učenika koji su se opili dva ili više puta u životu raste s dobi i u dječaka i u djevojčica. Dječaci su u svim dobnim skupinama skloniji opijanju od djevojčica, od 4% dječaka prema 1% djevojčica za dob od 11 godina - rekla je dr. sc. Dijana Mayer, voditeljica odjela za praćenje i unapređenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a. Tijekom 2016. u bolnicama su primili 184 djece i mladih zbog toksičnog učinka alkohola.