Matematički je u Hrvatskoj nepismen svaki treći srednjoškolac, a u čitalačkoj pismenosti, s 20 posto nepismenih, za nijansu smo se popravili u proteklih 10 godina. Svaki četvrti 15-godišnjak u Hrvatskoj je prirodoslovno nepismen te nema osnovna prirodoslovna znanja i vještine potrebne za svakodnevan život. Posebno loše stoje obrtničke i industrijske škole, gdje je 60 posto učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti. Rezultati su to najvećeg svjetskog obrazovnog istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015., koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Ispitivanje se provodi svake tri godine još od 2000. godine, i to na 72 zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju. Pokazalo se da hrvatski srednjoškolci u sva tri područja statistički značajno zaostaju za prosjekom zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. U Hrvatskoj su provedena već tri ciklusa koja su pokazala da su naši petnaestogodišnjaci ispodprosječni.

U ovom ciklusu, Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti između 72 zemlje sudionica zauzela 36. mjesto. Svega 0,4 posto učenika dosiže najvišu razinu kompetencije u području prirodoslovne pismenosti, a njih nešto manje od 25 posto ne dostiže razinu početne prirodoslovne pismenosti. U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. godine pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu. Još imamo 32 posto učenika koji nemaju osnovne matematičke kompetencije, dok ih tek 5,6 posto dostiže visoke razine, a od toga samo jedan posto najzahtjevniju razinu.

Najbolje rezultate pokazao je Singapur, a visoko kotira susjedna Slovenija

Indikatori trenda pokazuju da gotovo da nema pomaka u četiri ciklusa u kojima je Hrvatska dosad sudjelovala, a ove godine najveći pomak dosad Hrvatska je ostvarila u području čitalačke pismenosti. Međutim, i dalje se nalazimo statistički značajno ispod prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj jer čak 19,9 posto učenika ne dostiže osnovnu razinu čitalačkih kompetencija.

Testiranje učenika u Hrvatskoj provodilo se tijekom ožujka i travnja 2015. godine u 158 srednjih i dvije osnovne škole. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 5809 petnaestogodišnjaka, i to isključivo na računalima.

U ukupnom PISA istraživanju 2015. godine najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj, matematičkoj i čitalačkoj pismenosti postigao je Singapur. Na vrhu ljestvice slijede ga, u području prirodoslovlja, Japan, Estonija, Tajvan i Finska, a visoki rezultat ostvarila je i Slovenija. PISA istraživanje, testiranje i anketiranje učenika proveo je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Jokić vs. Vokić

Boris Jokić misli da ćemo bez promjena za 15 godina pasti na dno. Ljilja Vokić ipak vjeruje da su naši đaci jako obrazovani.

Rezultati potvrđuju ono što znanstvenici i nastavnici znaju već deset godina, a to je da su rezultati naših učenika ispod onoga što bi Hrvatska mogla. Posebno je problematičan visok postotak onih koji nisu funkcionalno pismeni, odnosno ono što su naučili u školi ne znaju primijeniti u životu. Glavni razlog je potpuno ignoriranje odgoja i obrazovanja od strane političara. Njih jednostavno nije briga što se zbiva s mladim ljudima te kakve su njihove šanse za zaposlenje i nastavak obrazovanja u globaliziranom svijetu, rekao je Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja, koji je vodio Ekspertnu radnu skupinu za provođenje cjelovite kurikularne reforme. Dodao je da ćemo stvarnu veličinu nebrige za učenike tek vidjeti, i to za 15 do 20 godina, kad bi, po njemu, mogli pasti na samo dno Europe i razvijenog svijeta.

Osnovnoškolstvo je nekvalitetno

Jokića je posebno zgrozila činjenica o stanju u industrijskim školama, odnosno da čak 60 posto tamošnjih učenika nema ni osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti.

- Taj podatak upućuje na to da naše osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno kvalitetno i da ne adresira potencijale svakog učenika. Za zemlju koja se hvali pojedincima i njihovim iznimnim uspjesima zabrinjavajući je i postotak onih koji postižu najbolje rezultate. Tu smo već uvelike zaostali ne samo za dalekoazijskim zemljama, nego i za Slovenijom, Estonijom i Poljskom. Ako ne dođe do korjenitih promjena u sustavu koje su bile predviđene kurikularnom reformom, ne možemo očekivati bolje ishode na razini društva, gospodarstva i pojedinog učenika - rekao je Jokić.

S njim se ne slaže bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić. Rezultati istraživanja u potpunosti su je iznenadili i ne vjeruje im.

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Ne vjeruje rezultatima

- Naši učenici ni u ludilu nisu ispod razine pismenosti. Ja to ne prihvaćam. Radila sam s učenicima 40 godina i valjda znam jesu li pismeni ili nisu. Smatram da su naši učenici itekako pismeni i obrazovani - zaključila je Vokić. Smatra da su rezultati ispali takvi jer su se uspoređivali različiti sustavi.

- Ne možemo uspoređivati različite sustave. Singapur i Koreju ne možemo uspoređivati s Austrijom i Hrvatskom. Svaka država ima svoj sustav. Pa i Europska unija kaže da svaka država uređuje svoj sustav i ništa nam ne nameću - rekla je bivša ministrica. Dodala je da ne zna kome služe ta ispitivanja i želi li se možda njima potaknuti izmjene nekih programa. I sama bi, kaže, mijenjala nastavne planove i programe.

- Neke stvari nema potrebe učiti. Primjerice, iz biologije se jako puno uči, gotovo kao na fakultetu. To treba reducirati, a više širine dati izbornosti za osobne sposobnosti i talente - komentirala je Vokić. Također, nije joj jasno kako je moguće da učenici ne znaju primijeniti naučeno u svakodnevnom životu, kako su to prikazala istraživanja.

- Ako sam studirala književnost, valjda znam primijeniti i podučavati svoje učenike. Uvjerena sam da tako znaju i oni - rekla je. Dokaz visoke obrazovanosti naših učenika za nju su zlatne medalje koje naši učenici donose sa svjetskih natjecanja.

Predstavljanju rezultata nazočio je i državni tajnik Matko Glunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Istaknuo je kako je riječ o bitnom pitanju za naše školstvo te daljnje visoko obrazovanje.

- Rezultate je potrebno pomno analizirati, no na prvu loptu čini se da smo najlošiji u području prirodoslovlja - rekao je Glunčić. Dodao je da treba otkriti što je uzrok tome jer očito nije uzrok kurikulum.

Slovenci su imali eksperte

- Pedagoški standard mogli bismo podići boljim opremanjem kabineta, podizanjem razine obuke nastavnika za stručnu primjenu, ali bismo također mogli ‘pojačati’ prirodoslovne predmete u našim školama - poručio je. Istraživanje je komentirao i Nikola Pastuović, profesor emeritus Zagrebačkog sveučilišta.

- Rezultat nije neočekivan iako je neželjen. Zabrinjava da nema pomaka nabolje. Netočno je da se u reformu ne može još ići jer nije utvrđena postojeća kvaliteta obrazovanja. Ona je poznata te je nezadovoljavajuća. Jasno je da treba mijenjati obrazovni sustav, a kurikulum je samo jedan element sustava - rekao je Pastuović. Komentirao je i izvrstan slovenski rezultat te dodao da je to zahvaljujući reformi koju su prije 20 godina proveli po uzoru na skandinavski model s ministrima koji su bili eksperti za znanost.