Što donosi treći paket kriznih mjera za očuvanje radnih mjesta? Komu će biti namijenjene, turizmu i ugostiteljstvu, prijevozu ili i drugim djelatnostima? Hoće li država nastaviti s otpisom ili odgodom plaćanja poreza i doprinosa? Tko će imati pravo na isplatu državnog minimalca?

O ovim i drugim temama u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" govorili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, Vilim Ribić ispred Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja, Ivan Bračić iz HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika te ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

- Ono što smo stavili na stol na GSV-u je treći paket mjera koji se tiče očuvanja radnih mjesta. Manje više smo se usuglasili oko ovih sektora koji su najpogođeniji. Radi se o sektorima turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva, prijevoza osoba, organizatora kulturnih i sportskih priredbi te su tu i turističke agencije - rekao je na početku ministar Aladrović.

Dodaje da su ostali sektori veliku većinu poteškoća prebrodili.

- Situacija nije laka, ali poslovna aktivnost je značajno olakšana u posljednje vrijeme - dodaje ističući da smo u fazi da se nisu niti počele konzumirati mjere za svibanj.

Dodaje da se može razgovarati i o promjenama što se tiče drugih sektora, promijeni li se epidemiološka situacija ili neke druge okolnosti, no da javne financije nemaju "beskonačan izvor sredstava" i da se moraju fokusirati samo na one najpogođenije.

'Očito nismo bili na istom sastanku'

Vilim Ribić komentirao je "visok stupanj konsenzusa koji je postignut na GSV-u".

- Moram priznati da mi se čini da nismo bili na istom sastanku. Taj visoki stupanj konsenzusa, ja ga se ne sjećam. Sjećam se da je bio konsenzus oko toga da se prijevoznici uključe u priču i da se dio prerađivačke industrije uključi u priču. Sve ostalo, ostalih osam do 10 pitanja ili problema ili se nismo složili ili smo ostavili za kasnije. Ključna točka neslaganja jest treba li proširiti sektore ili ići diferencirano unutar sektora.

Ribić se dotaknuo pitanja turizma. Naveo je sljedeći primjer.

- Cijene su veće nego što su bile prošle i pretprošle godine. Ako zadrže tako visoke cijene, računaju na državnu potporu. S visokim cijenama neće povećati promet, pasti će im prihod za više od 50% i kvalificirat će se za državnu potporu. Što mi sada trebamo raditi? Mi smo sugerirali da se ide vrlo diferencirano.

'Održana je gospodarska aktivnost'

Aladrović smatra da Ribić ne govori točno jer državne mjere rješavaju samo mali segment njihovog problema. Dodaje da podaci s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da tvrtke u svibnju zapošljavaju ljude.

- Ekonomija funkcionira i nešto radi, dio jesu sezonski radnici, ali tu se radi i o prerađivačkoj industriji, trgovini... Očito vide da postoji "svjetlo na kraju tunela".

- Najbitnije je ono što se napravilo u ožujku kada su donesene mjere bile jednostavne i brzo uvedene. Ova tri mjeseca je sigurno održana gospodarska aktivnost, a vezano uz mjere koje su uvedene. One su poduprle naše opredjeljenje da sačuvamo kvalitetne radnike. Danas možemo govoriti o određenoj stabilizaciji, no okrenuti smo što će biti dalje - rekao je Ivan Bračić iz HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika za  'Otvoreno'.

Mladen Vedriš komentirao je donesena prva dva paketa mjera te treći paket koji je predstavljen na današnjoj sjednici GSV-a.

- Prvi i drugi su učinili svoje u datim okolnostima. Pravo je pitanje može li se tu stati. Postavlja se pitanje što je s realnom ekonomijom, ističe Mladen Vedriš dodajući da je sasvim jasno, a što je navela i Europska komisija, da je likvidnost i osiguranje za mala i srednja poduzeća uvjet za opstanak tvrtki. Očekivao sam veći akcent upravo na taj dio. Očekivao sam da će treći paket biti kompleksniji, direktniji, da će više govoriti oko pojedinih specifičnih sektora što može napraviti, kako da im pomogne da posluju. Taj je dio posla puno zahtjevniji. Ne vidim uz dužno poštovanje "takav software" koji promišlja i koji je sposoban donijeti takav paket.

'Nastavlja se HAMAG-BICRO kreditna linija'

Aladrović za HRT još dodaje da je danas donesena odluka da će HAMAG-BICRO, za poticanje malih i srednjih poduzetnika i njihovu likvidnost, dobiti 169 milijuna eura novih kredita.

- Postoji likvidonosni priljev koji je bitan kako bi sve ovo što smo spasili nastavilo živjeti i ekonomski se razvijati.

Dodaje da bi poslovne banke trebale u narednom razdoblju dati značajni doprinos te da su to komplementarne mjere.

Spomenut je i program skraćivanja radnog vremena, a što bi trebala donijeti Europska komisija.

- Europska unija je za sada namijenila oko 100 milijardi eura, nama oko 400 milijuna, ali ne bespovratnih sredstava. Najjednostavnije objašnjenje ideje jest da četiri dana u tjednu plaća poslodavac, jedan dan se ne radi, a tu razliku plaća država. Ovaj program omogućuje prerađivačkoj industriji da određen teret preuzme država, a zapravo se očuva i zaposlenost i efikasnost proizvodnje. To je nešto što mi smatramo da je to sljedeći korak o kojem trebamo razgovarati. Dali smo si rokove koji nisu predugi. Bitno je da pokažemo poslodavcima da brinemo o njihovoj poslovnoj aktivnosti.

Što se tiče skraćivanja radnog tjedna Ribić smatra da ne treba mijenjati Zakon o radu, a Aladrović dodaje da se može naći novi pravni okvir bez izmjena samoga Zakona.

Ribić je spomenuo i pitanje rada od kuće.

- Tu treba zaštititi ljude da pristojno rade, da nisu robovi posla i da rade izvan radnog vremena. To je jako važno pitanje.

Aladrović kaže da će mjerama iz trećeg paketa u lipnju biti obuhvaćeno od 80 do 100 tisuća zaposlenika.