Pokušali smo razmotriti rješenja problema s kojima se ekonomija i društvo suočavaju ovih dana, a radi se o inflaciji. Zaključili smo da to rješenje problema nije moguće realizirati kroz utjecaj Vlade na visinu cijena jer je rast egzogenog karaktera, a Vladini dometi su ograničeni u smislu intervencije na cijene u ekonomiji. Nadalje, pravo pitanje je i kako zaštititi one gospodarske subjekte čije cijene nisu elastične i nisu u stanju prebaciti ih na stanovništvo i tu se može očekivati intervencija države. Drugi problem su i kompenzacijski mehanizmi za građane s najnižim prihodima, istaknuo je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata nakon tematske sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj su predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade tri sata razgovarali o rastu cijena i troškova. 

Ribić: 'Situacija nije dramatična. Teška je, a ako se bude dalje razvijala, intervenirat će se'

Ako smo socijalna država, ustvrdio je, nužno je raditi na stvaranju kompenzacijskih mehanizama. Mjere o kojima Vlada trenutno razgovara su dizanje minimalne plaće, kao i izvanrednih doplataka za rast cijena režija i energenata kod stanovništva te porezna intervencija Vlade, naveo je Ribić.

- Stvari se još događaju i treba vidjeti u kojem će intenzitetu, pogotovo neki segmenti rasta cijena, kao što je energenata i nafte, će se razvijati. Treba pravilno procijeniti i odmjeriti težinu problema. Znamo da je psihologija pola ekonomije. Jedna psihoza, osjećaj da će će cijene rasti mogu biti ogroman regenerator i poticatelj rasta cijena. Ja sam danas rekao, ima jedan zgodan primjer, ako odete na tržnicu pa vidite cijene kestena, kila kestena je oko 50 kuna, a prije je bila 25 kuna. A vi odete na Sljeme pa imate kestena koliko hoćete, prema tome imate utjecaj očekivanja ljudi koji prodaju kestene - rekao je. 

Mišljenje sindikalne strane je, dodao je, da problem nije te dimenzije kao što je moglo biti obrnuto, da se vodila ekonomska politika koja je mogla vodila dovesti do deflacije, stečajeva, gubitka poslova...

- Situacija nije dramatična, teška je, a ako se bude dalje razvijala, intervenirat će se i to je suština današnje rasprave - poručio je. 

Naglasio je kako Vlada još nema konkretne mjere, nego samo opcije koje su na stolu. 

- Sve je još uvijek otvoreno - rekao je.

Furjan: 'Rast cijena će se vjerojatno prevaliti na konačne kupce'

Stav Hrvatske udruge poslodavaca je da je rast cijena energenata i sirovina problem na globalnoj razini te da je za globalnu krizu potrebno i globalno rješenje, istaknuo je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

- Naši poduzetnici će tražiti način da ostanu konkurenti, međutim dio ovog rasta cijena će se vjerojatno prevaliti na konačne kupce. Tamo gdje imamo dugoročne prodajne ugovore neće doći do promjena cijena, niti tamo gdje imamo globalne utakmice i ne smijemo dizati cijene da bi ostali konkurentni, no kod dijela usluga i proizvoda ćemo imati, nadamo se, manju inflaciju. Apeliramo na Vladu da se ovi problemi pokušaju riješiti nizom kratkoročnih i dugoročnih mjera - istaknuo je iznijevši prijedlog HUP-a ako bi došlo do daljnjeg porasta cijena energenata.

- Naš prijedlog je da se razmisli u budućnosti o kompenzacijama na način da se porast prihoda od PDV-a kroz više cijene eventualno vrati kroz smanjenje trošarina ili neki drugi način i da se u srednjoročnom i dugoročnom roku potiču energetske investicije i da se maksimalno iskoriste EU fondovi, da ostvarimo europski zeleni plan - poručio je istaknuvši kako očekuje da će doći do inflacije od tek nekoliko posto više nego što je bila do sada.

Ovaj problem ne mogu riješiti ni francuska ni njemačka vlada pa ga tako neće riješiti ni naša, istaknuo je.

- Ali mi od Vlade želimo da problem prepozna, što i jesu, i da nađu kratkoročne i dugoročne mjere kako olakšati poduzetnicima da budu konkurentniji - a to je daljnje porezno rasterećenje, smanjenje birokracije, da se omogući lakše poslovanje. Ako govorimo o građanima, vidimo da za sada nema značajnijeg rasta cijena. Nas je strah da zapravo poduzetnici ne budu ti koji će platiti većinu ceha ovog globalnog rasta - rekao je.

Marić: 'Situacija zahtjeva koordiniran pristup'

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da situacija zahtjeva koordinirani pristup.

- Možda je veći naglasak ovih dana stavljen na rastu cijena energenata, ali radili smo mi kompletnu analizu kretanja cijena i pozadinu, koji su glavni uzroci kretanja inflacije na globalnoj razini. Više je nego očigledno kako su krenuli određeni signali iz područja građevinarstva od pojedinih sirovina do nekih drugih kao prehrambena industrija, gdje se vidi situacija da je došlo do nestašica pojedinačnih artikala. Ali i značajan porast transportnih troškova proteklih mjeseci - rekao je Marić dodavši kako je Vlada svjesna situacije proteklih 10 godina, otkako su krenuli značajni monetarni stimulansi na globalnoj razini, kao tiskanje novca i visoka ponuda novca, koja je dovela do značajnog pada kamatnih stopa. 

- Sve je to dovelo do današnje situacije u kojoj bilježimo porast cijena energenata. Današnja razina cijene nafte nije povijesno najviša razina, imali smo situaciju 2007.-2008. kada je cijena na globalnim tržištima prelazila i 140 dolara po brentu, a lani je bila ispod 30 dolara. Sad je 80 i nešto - rekao je.

Aladrović: 'Nemamo alate i velike mogućnosti u ovom trenutku. Kratkoročna mjera je podizanje minimalne plaće' 

Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je kako su probleme identificirali te traže adekvatna rješenja. Postotak onih koji se nalaze na rubu siromaštva  u Hrvatskoj je 18,4 posto, naveo je.

- Tu smo u nižem dijelu Europske unije - rekao je.

Kao jedna od kratkoročnih mjera za ovu situaciju bilo bi podizanje minimalne plaće, najavio je Aladrović.

- Činimo sve što možemo s alatima koje imamo da smanjimo broj onih koji su u riziku od siromaštva - poručio je istaknuvši kako svakako porast cijena jače utječe na one s nižim primanjima. 

- Mi smo i do sada intenzivno podizali iznose minimalnih plaća. S obzirom da je trend takav da plaće rastu u proteklih nekoliko godina, logično je da idemo i na relativno intenzivno podizanje minimalne plaće. Do 30. listopada Vlada mora donijeti tu odluku - istaknuo je, ali još bez detalja o tome koliko će se povećati minimalna plaća.

- Kao što znate, mi smo se u programu Vlade obvezali da će do kraja mandata biti na 4250 kuna neto i to ćemo sigurno dostići - rekao je.

Sve modalitete rješenja problema će idućih dana predstaviti javnosti, dodao je Aladrović naglasivši i on kako je do rasta cijena došlo zbog vanjskih faktora te da moramo biti svjesni kako smo dio globalne ekonomije i da velike mogućnosti i alate u ovom trenutku Vlada nema u svojim rukama. 

- Do travnja iduće godine neće biti povećanja cijena struje za građanstvo. Tema vouchera za struju je spomenuta i danas na sastanku, ali prerano je govoriti o detaljima - istaknuo je komentiravši prijedlog SDP-a da se uvedu voucheri za sufinanciranje struje.

'Nismo se vodili psihološkom granicom. Ne interveniramo sada jer nitko ne može predvidjeti kretanje cijene nafte'

Na nekim od idućih sastanaka će biti i predstavnici HNB-a, istaknuo je još ministar Marić dodavši kako danas mogli prisustvovati zbog drugih obveza. 

- Njihov glavni cilj je čuvanje cijena. Ja bih govorio malo o brojkama. Što se tiče dizela i benzina, došli smo u situaciju da nije prvi put ali je raritetno, da je cijena dizela nešto malo viša od benzina - istaknuo je dodavši kako na cijenu utječu četiri komponentne. 

- To su cijena sirovine po kojoj se nabavlja nafta, zatim trošarine iz kojih u fiksnom dijelu jedan dio ide u proračun - zdravstvo, mirovine, plaće i tako dalje, ali ima i jedan namjenski dio u ukupnom iznosu od 1,20 lipa za ceste, autoceste i za željeznicu, zatim je tu marža distributera i na kraju PDV. Kada analiziramo trenutnu cijenu - sirovine su oko 3,9 kuna u litri, što se tiče trošarina imamo višu fiksnu trošarinu za benzin nego za dizel, iza toga stoji što je veliki broj gospodarskih vozila pogonjeno dizelom i ta fiksna trošarina iznosi 3,86 za benzin u odnosu na 3.06 kuna za dizel. Ovih 80 lipa razlike u korist dizela je kompenzirano sa razlikom marži distributera u korist benzina. Marža je za benzin 1,4, a za dizel 2.18 kuna - pojasnio je.

Nije želio reći u kojem trenutku bi država reagirala i eventualno intervenirala.

- Postavljam pitanje da li mi sad u ovom trenutku možemo predvidjeti kretanje cijene nafte na međunarodnim tržištima? I zato se u ovim okolnostima moramo vrlo, vrlo odgovorno ponašati jer nije samo stvar čuvanja neke prihodne strane, u konačnici svi dobro znamo koliko je rashodna strana proračuna ovih godinu i pol dana pod pritiskom. Nismo se vodili psihološkom granicom, nitko ne može predvidjeti cijene nafte u ovom trenutku - poručio je pa hipotetski objasnio zašto u ovom trenutku ne reagiraju. 

- Sad mi snizimo trošarine i za dva tjedna cijena nafte poraste ponovno, hoćemo ju još jednom spustiti? Pa za dva tjedna opet, pa opet... - istaknuo je dodavši kako su neke zemlje uvele plivajuću trošarinu za koju on smatra da nije najbolje rješenje.