U povodu Europskog dana mreže Natura 2000 te Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj rečeno je da je situacija u Hrvatskoj bolja nego u velikom dijelu EU-a no upozoreno je da trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem.
Kampanja „Poslušaj glas prirode“, koja se provodi već gotovo godinu dana, poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i slično. Ona je jedan od ključnih komunikacijskih elemenata projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, trenutno najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj.
Vrijednost toga projekta iznosi 24.7 milijuna eura, a Europska unija ga sufinancira s 85 posto sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić kazao je da je u Hrvatskoj 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju. Razlog su ljudske aktivnosti koje za posljedicu imaju narušenu kvalitetu ili gubitak staništa divljih vrsta te smanjenje brojnosti njihovih populacija. On je kazao da svatko može doprinijeti očuvanju i obnovi prirode kroz promjene svakodnevnih navika i napomenuo da je ukupni ekološki otisak Hrvatske trenutno skoro dvostruko veći od dostupnih resursa.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer kazao je da Hrvatska čvrsto stoji uz obećanje da će povećati zaštitu mora do 30 posto. To će dovesti do trostrukog dobitka: očuvanja bioraznolikosti, povećanja prinosa ribarstva i stabilne pohrane CO2. Na kopnu je Hrvatska već ostvarila cilj od 30 posto zaštite, ali je potrebno poboljšati učinkovitost upravljanja i pomoći prirodi da se obnovi, kazao je.
Ekološka mreža Natura 2000 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Ona je, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima je u EU i obuhvaća 25.956 četvornih kilometara. Pokriva 36,8 posto kopnenog teritorija te 9,3 % posto , a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.