Arena će se aktivirati kroz nekoliko dana, potvrdio nam je ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice prof.dr. Mario Zovak. U svemu će u prvoj fazi sudjelovati liječnici iz Vinogradske i Hrvatska vojska koja će pomoći.
POGLEDAJTE VIDEO: U posljednja 24 sata imamo rekordnih 3603 novooboljelih
Bude li u Areni smješteno do stotinu pacijenata, liječnike, sestre i tehničare će na raspolaganje dati samo KBC Sestre milosrdnice, u čijoj je ingerenciji funkcioniranje Arene. Iznad tog broja, ljude će u Arenu morati poslati i ostale bolnice. Već sada je pet zagrebačkih bolnica dio osoblja preusmjerilo u Kliniku za infektivne bolesti, KB Dubrava, OB Varaždin i ŽB Čakovec. Prof.dr. Zovak kaže da je u ovom trenutku 30 liječnika i više od 30 sestara otišlo kao ispomoć u KB Dubrava za rad s Covid pacijentima, a uskoro će otići još barem pet liječnika i 40 sestara koji će raditi u Areni. U Vinogradskoj je opseg posla reduciran i prije, odnosno, odgodili su one preglede i zahvate kod kojih se to moglo. Naručeni pacijenti primaju se kroz ambulante, no odgođena je hospitalizacija svih onih ljudi kod kojih nema hitnosti.
- Pacijenti ne smiju biti zakinuti, pa smo se organizirali na način da smo morali smanjiti broj ljudi na jednom mjestu. Istodobno, preuzeli smo dio hitnih pacijenata koji bi inače išli u KB Dubrava, i dio njihovog operativnog programa, prvenstveno ljude s malignim bolestima koji ne smiju čekati. I liječnici iz Dubrave dolaze kod nas operirati, suradnja je super – kaže nam ravnatelj Zovak dodajući da se za sada dobro drže, iako su malo tanki s anesteziolozima jer je dio otišao u Dubravu.
'Vrlo je ozbiljno, ali još sve funkcionira'
Zovak ističe da je situacija s epidemijom vrlo ozbiljna te da su iznimno zabrinuti, iako sve još funkcionira. Kao ratni kirurg kaže da je onda bilo lakše, jer je postojala zajednička svijest kako sve koordinirati, a sada, nažalost, mnogo ljudi ima stavove kroz koje banaliziraju problem.
Dijela ljudi odrekao se i KBC Zagreb, i njima je trenutačno u Dubravi, Zaraznoj i Varaždinu 50 liječnika i 60 sestara. Još im je 372 djelatnika van pogona zbog samoizolacije ili zato što su pozitivni na Covid.
- Uz pojačan angažman i dalje se uspijevamo pokrivati, no ne znamo što će biti sutra – kaže nam prim.dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb.
Iz Klaićeve je u Dubravu na rad otišlo pet liječnika (tri specijalizanta i dva specijalista anesteziologije) te jedanaest sestara i tehničara. Klaićeva, naime, zajedno sa KB Sveti Duh i Kb Merkur drži jednu intenzivnu jedinicu u Dubravi.
- Dijelom smo reducirali dio operativnog programa, odnosno, prorijedili ga, odgodili zahvate koji nisu hitni. Imamo spisak djelatnika i za buduće korake, ako budemo morali dati još ljudi. U toj krajnjoj varijanti išli bismo na C plan, što znači da bi se hladni pogon posve obustavio, a radili bismo samo hitno zbrinjavanje i hitne operacije – kaže nam ravnatelj Dječje bolnice u Klaićevoj, prof.dr. Goran Roić, dodajući da imaju i dobrovoljce koji se javljaju za rad u Dubravi te da iz sata u sat prate situaciju s epidemijom da vide u kojem smjeru će sve ići.
'Dali smo najbolje ljude i to se osjeti'
Svoj doprinos za borbu s Covidom dala je i KB Sveti Duh, tako što su preusmjerili u Dubravu trideset liječnika i sestara. Ravnatelj bolnice je optimističan i nada se da neće doći do najgoreg scenarija, u kojem se posve zaustavlja hladni pogon.
- To nije bilo kojih trideset ljudi, već je riječ o anesteziolozima i intenzivistima te sestrama obučenim za rad na intenzivnoj. Dali smo najbolje ljude i to se osjeti. I dalje funkcioniramo, ali hladni pogon je reduciran, dobrim dijelom i zbog toga što ljudi sami odlučuju otkazati preglede – kaže nam ravnatelj KB Sveti Duh, prof.dr. Mladen Bušić, u čijoj je je bolnici čak 135 zaposlenika pozitivno ili u samoizolaciji.
I KB Merkur je reducirala dio pretraga i pregleda, a tamošnji ravnatelj, doc.dr. Mario Starešinić, kaže da je u Dubravu otišlo 19 liječnika i 12 sestara. Rade, kaže, u nekom polunormalnom modu, nitko od pacijenata ne trpi, a mnogi i samoinicijativno ne dolaze na dogovorene preglede.
- Daljnja organizacija ovisi o odlukama Ministarstva. U najgorem scenariju sve djelatnosti će biti na čekanju, osim hitnih stanja i onkoloških pacijenata – kaže doc.dr. Starešinić.