Rast plaća od šest posto za 240.000 učitelja, liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika te državnih i lokalnih službenika ovisi o robnoj razmjeni, a ti podaci još nisu obrađeni. Ako se konačni rezultati rasta BDP-a u trećem kvartalu u odnosu na procjene smanje za samo 0,1 posto, od povišice neće biti ništa.

Konačni rezultati BDP-a za treći kvartal znat će se 4. prosinca, a upravo o tome ovisi hoće li se automatski aktivirati sporazum iz 2011. godine koji je potpisala HDZ-ova vlada na odlasku i čelnici sindikata. Potvrdi li se procjena, očekuje se da bi zaposleni u državnom i javnom sektoru trebali dobiti veće plaće od siječnja.

- Trenutačno ni ljudi koji su računali BDP ne znaju hoće li prosječna stopa rasta u posljednja dva tromjesečja biti veća od 2% ili neće - izjavio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Odbacio je bilo kakva nagađanja da bilo tko može utjecati na rezultate statističkih istraživanja. Tome u prilog navodi i da je DSZ stručna neovisna institucija koja je pod budnim nadzorom Eurostata. Ranije navedenim sporazumom iz 2011. godine potpisano je da će plaće automatski rasti kad službeni statistički podaci pokažu da je BDP prosječno rastao za dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala. U drugom kvartalu BDP je rastao 1,2 posto, a u trećem kvartalu, prema procjenama, 2,8 posto, a to znači da je prosjek točno dva posto. Za navedeno povećanje plaća u proračunu je potrebno godišnje osigurati 1,8 milijardi kuna i te obveze čekaju novu vladu. Povećanje neto plaća u većini slučajeva iznosit će između 100 i 400 kuna. Ne ispoštuje li se sporazum, vlast riskira sudske tužbe koje će, prema pravnicima, bez sumnje izgubiti.