Moramo biti svjesni da radimo u novim uvjetima i svatko mora naučiti plivati u svome bazenu. Ne vidim mjesta za paniku, kaže učiteljica razredne nastave iz Zagreba Nina Matovina Hajduk.
Reguluran i odlazak na toalet
Ona ovog rujna preuzima razred prvašića, koji će školu upoznati u zaista specifičnim uvjetima, a razred će im biti “balončić” u kojem će se odvijati sve njihovo školsko vrijeme, od učenja do igranja i druženja.
Čak će im i odlazak na zahod biti reguliran, djecu iz drugih razreda susretat će tek nakon odlaska iz škole, a u hodnicima ove jeseni neće biti previše učeničkog žamora, pa čak ni zvonjave.
Naime, svaki razred dolazit će i odlaziti iz škole prema posebnim rasporedima, a tako će se organizirati i vrijeme za odmore i obroke.
To propisuju nove epidemiološke mjere Radne skupine za odgojno-obrazovne ustanove, a škole su se bacile u organizacijski pakao nove radne godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Upute za početak nove školske godine
- Tamo gdje zasad vidimo problem, u razrednoj nastavi je produženi boravak te obroci. Naime, dosad su se za produženi boravak spajali razredi, a sad to neće biti moguće. Znači li to da ćemo dobiti više učitelja za tu nastavu? To odlučuje osnivač i treba vidjeti što će se događati. Osim toga, treba organizirati odlazak u kuhinju na ručak, imamo deset produženih boravaka - kaže Matovina-Hajduk.
'Učenici će se držati mjera'
Upravo je produženi boravak bio glavno pitanje ravnatelja na jučerašnjem online sastanku s ministrom Radovanom Fuchsom.
On inzistira na tome da nema spajanja grupa, ali je rješavanje pitanja potrebnih dodatnih nastavnika spustio na lokalnu razinu, osnivače.
To bi moglo dovesti do toga da, ako ne bude učitelja, jednostavno ukinemo dnevni boravak za neke razrede, kaže nam ravnatelj škole u Zagrebačkoj županiji.
Što će onda roditelji koji računaju s boravkom, nitko ne zna.
Pitanje je i kako će se organizirati odlazak na toalet jer bi za svaki razred morao biti poseban higijenski čvor.
Tjelesni se također neće moći provoditi po sistemu dva razreda, kako su mnogi to dosad radili. Mnogo nastave morat će se izvoditi vani, dok god je vrijeme pogodno.
No sve se da organizirati, kaže učiteljica u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Pavlek Miškina”.
I dok je razredna nastava u svibnju već isprobala sistem “balončića”, za predmetnu u ovoj, ali i drugim školama već najavljuju kako se mješoviti model nastave neće moći izbjeći.
Naime, za više razrede osnovne te za srednje škole mora se poštovati distanca od 1,5 te dva metra u učionici.
To se zbog broja učenika uglavnom neće moći postići.
Pola razreda u školi, pola kod kuće
- Vjerojatno ćemo ići na varijantu da je pola razreda jedan tjedan u školi, a pola razreda kod kuće. Razmatramo i opciju od dva tjedna - to nam se čini funkcionalnije. Naime, s učenicima u školi nastavnici bi radili novo gradivo i vježbali, a potom bi učenici kod kuće razrađivali te nove teme uz zadatke i projekte - tumači Matovina-Hajduk jedan od scenarija.
I prof. Ivan Vlainić iz Strukovne škole u Samoboru rekao nam je kako je scenarij s dva tjedna škole uživo i dva tjedna online škole vrlo prihvatljiv.
Posebno kad se uzme u obzir da će se većina predmeta provoditi u blok-satovima, pa će u ta dva tjedna biti vremena da nastavnik učenicima uživo predstavi novo gradivo i uvježba što treba da mogu sami ponavljati.
On je siguran i kako će se stariji učenici pridržavati propisanih mjera, primjerice na odmoru, kad bi trebali nositi maske ako izlaze iz razreda.
Bit će problema i s izbornom nastavom, posebno s, primjerice, stranim jezicima, gdje na jedan sat dolaze učenici iz više razreda ili, primjerice, s informatikom. Taj predmet od ove je školske godine obavezan u petim i šestim razredima te se mora provoditi u posebnim informatičkim učionicama.
Također je ponuđen i kao izborni u nižim razredima. Pitanje je hoće li biti i dovoljno nastavnika za informatiku.
Kako je za Novi list pojasnila Jane Sclaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, mješoviti model nastave je najizglednija varijanta i u njihovoj školi.
Kako je rekla, predstavljene mjere Ministarstva znanosti i obrazovanja su očekivane, no u njezinoj školi, kao i u Gimnaziji “Andrija Mohorovičić”, s kojom dijeli zgradu, neprovedive.
Što će biti sa stranim jezicima?
- Zbog prostornih problema propisani razmak od dva metra među učenicima ne možemo osigurati. Neupitno je da će sve škole koje rade u dvije smjene jako teško ispoštovati neke veće slobode. Mi imamo jako puno mješovitih razreda jezične gimnazije. Naime, miješaju nam se učenici kod pohađanja drugog i trećeg jezika, a slično je i u općoj gimnaziji s izbornim predmetima. Morat ćemo složiti raspored kao da radimo u dvije, a ne u jednoj školi - pojasnila je ravnateljica za Novi list.
Izborna nastava iz stranih jezika bit će izazov u svim školama. I nastavnici upozoravaju na brojne poteškoće. Primjerice, propisana mjera nošenja maske ako se ne može ostvariti razmak u učionici.
Tamara Šoić, profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi u Rijeci, ističe kako je škola uživo nezamjenjiva, ali je govoriti pod maskom dulje od 15 minuta nemoguće.
Za pregradu od pleksiglasa 800 kuna
Ipak, svi naši sugovornici ističu kako je dobro to što je ostavljena mogućnost lokalnim zajednicama da mjere prilagode svojim uvjetima.
- Mjere su provedive onoliko koliko će se moći. Svaka će se škola morati prilagoditi svojim uvjetima te osigurati zaštitu učenika i djelatnika. Kako će to funkcionirati pokazat će prvi dani i tjedni, jer ne znamo kako će se epidemija razvijati. Sad je jasno da moramo napraviti promjene rasporeda, nabaviti materijale od zaštitnih maski, dezinficijensa i ostalo - rekla nam je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja i članica Radne skupine.
No i to će se odraziti na budžete škola. Primjerice, ako se odluče za nabavku pregrada od pleksiglasa za učenike ili nastavnike, cijena za jedan komad je oko 800 kuna.
U Gradu Zagrebu jučer su najavili kako će osigurati maske za sve učenike i nastavnike. Za početak će svatko dobiti po dvije, a poslije će se vidjeti kakve su potrebe.
Nina Matovina Hajduk, koja je i županijska voditeljica za razrednu nastavu Agencije za odgoj i obrazovanje, ističe kako su najveća pitanja poučavanje, gradivo te vrednovanje i ocjenjivanje.
Proljetos smo svjedočili kaosu i poklanjanju ocjena pa bi najvažnije bilo ujednačiti način rada, ističe ona. Podsjetimo da se za sve razrede osim četvrtog radi po novim kurikulima i udžbenicima.
A kako je poručio ministar ravnateljima, ništa od svih mjera neće biti ako svi zajedno, uključujući i roditelje, ne budu odgovorni. To znači da nema velikih okupljanja, svadbi i drugih zajedničkih aktivnosti izvan škole, poručio je on.
Suradnja roditelja te poštovanje dogovorenih rasporeda i mjera svakako će biti presudni za koliko-toliko normalnu godinu, ističu naši sugovornici.