Nakon otkrića medija da je vikendicu kupio kreditom, a ne gotovinom koju mu je majka dala (kako sam kaže), svi su se pitali zašto se Bartulica ponovno zadužio, jer već ima jedan kredit na 30 godina od 270 tisuća eura koji je podigao 2013. godine. Zašto se nije strpio do prodaje majčine kuće (24sata su okrila da je kuću prodala nakon što je on kupio vikendicu na Prviću, a ne prije kako je tvrdio) i tom poklonjenom gotovinom kupio vikendicu? Razlog bi mogao biti američki porezni zakon.
Stephen Nikola Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta koji je u hrvatsku politiku ušao kao savjetnik bivšeg predsjednika Ive Josipovića, rođen je 1970. godine u St. Josephu, na granici Missourija i Kansasa u SAD-u. Time je po mjestu rođenja i američki državljanin, a ne samo hrvatski, ako se u međuvremenu nije odrekao američkog državljanstva. Poslali smo dva upita Domovinskom pokretu, samom Bartulici smo uputili dva poziva, ali je isključio telefon, a poslali smo mu i SMS. Nema odgovora o tome je li se odrekao državljanstva. A ako nije, onda nije dužan prijaviti prihode samo Hrvatskoj i tu plaćati porez, već je to isto dužan i SAD-u. Uz to, njegova majka, za koju tvrdi da mu je dala financijsku pomoć, dužna je prijaviti taj poklon Internal Revenue Serviceu (IRS), odnosno američkoj inačici Porezne uprave, ako je iznos veći od 10.000 dolara. A kako je riječ o prodaji nekretnine, trebat će taj novac prijaviti kao prihod za ovu godinu. I sam Bartulica će trebati IRS-u prijaviti da je dobio novčani poklon.
Što kaže IRS?
Kontaktirali smo IRS, odgovorili su nam da ne mogu komentirati pojedine slučajeve jer su ograničeni federalnim zakonima. Međutim, poslali su nam zakonske regulative koje se odnose na prijavu prihoda i oporezivanje državljana SAD-a koji rade i žive u drugim zemljama ili imaju dvojna državljanstva uz poruku: 'Da smo na vašem mjestu, pregledali bismo ovo'.
Dokumenti su napisani tako da vrlo jednostavno odgovaraju na sva pitanja, a glavno koje nas je zanimalo je treba li državljanin SAD-a i druge države koji živi u drugoj državi i tamo prima plaću, prijavljivati SAD-u svoje prihode.
- Da. Svi američki državljani i rezidenti su obuhvaćeni američkim poreznim zakonima kad su u pitanju njihovi prihodi iz ostatka svijeta. Ako državljanin plaća porez drugoj državi na prihod koji ne dolazi iz SAD-a, može ga prijaviti IRS-u i koristiti kao porezni kredit. Zato postoji poseban formular 1116 - stoji u dokumentu kojeg su nam poslali.
Nadalje, piše da su pravila za prijavu prihoda, nekretnina, financijskih poklona za povrat poreza kao i plaćanje poreznog paušala generalno ista živi li osoba u SAD-u ili u nekoj drugoj državi.
- Spadate pod porezni zakon i primate li prihod na međunarodnoj razini iz bilo kojih izvora i sve morate prijaviti te platiti porez prema pravilima IRS-a - piše na drugom mjestu u dokumentu.
Američku vladu nije briga gdje čovjek živi, bitno im je samo da prijavljuje koji su mu prihodi, ušteđevina, financijski pokloni, nasljedstvo, nekretnine, sve promjene u vlasništvu nekretnina, a na to se onda plaća i porez. Osim toga, SAD od svojih državljana traži da plate i porezni paušal do 15. travnja svake godine. Iznimka je ako je čovjek bona fide resident (ima prijavljeno prebivalište i ne planira se vraćati u SAD te ima obiteljske i poslovne veze u zemlji u kojoj živi) u državi s kojom SAD ima sklopljenu Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Konvencija nije na snazi
Republika Hrvatska je tu Konvenciju s SAD-om potpisala još 2022., međutim američki Kongres ju nije još ratificirao, kao ni Senat.
- To je proces koji zahtjeva i ratifikaciju, ne samo potpis. Za Hrvatski sabor to nije problem, ali čeka se SAD - objašnjava nam izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko Jelušić.
Slično nam je u telefonskom razgovoru rekao službenik za medije IRS-a: dok ju Senat ne ratificira, za IRS ta Konvencija ne postoji i američki državljani trebaju prijavljivati prihode i plaćati porez na godišnjoj razini. To nam je potvrdila i hrvatska Porezna uprava.
- Vezano za pitanje u vezi Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak (nadalje: Konvencija), navodimo kako je ista potpisana 7. prosinca 2022., međutim još nije stupila na snagu niti se primjenjuje. S obzirom da Konvencija još nije stupila na snagu niti se primjenjuje, primijenit će se porezni propisi pojedine države (RH ili SAD). Ističemo da RH primjenjuje koncept porezne rezidentnosti prilikom utvrđivanja porezne obveze. Sukladno hrvatskim poreznim propisima porezni obveznik, hrvatski porezni rezident, obvezan je prijaviti ostvareni dohodak po načelu svjetskog dohotka te će se primijeniti hrvatske porezne stope sukladno Zakonu o porezu na dohodak - odgovorili su nam.
Hrvatska se ne spominje na listi zemalja s kojima SAD ima sklopljene ugovore koju nam je ustupila IRS, a SAD nema ni na popisu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Republika Hrvatska koji su u primjeni na stranicama Porezne uprave RH. Uz to, svi američki državljani moraju prijaviti sve račune koje imaju u drugim državama US Treasury Departmentu, čak i ako su na nuli i nema priljeva novca na te račune.
'Kvaka 22'
Vratimo se na prijavu prihoda i plaćanje poreza SAD-u. Ako se Bartulica nije odrekao američkog državljanstva, ima sve navedene obveze prema SAD-u i njihovom IRS-u. Međutim, sad dolazimo do 'kvake 22'. Porezni obveznik SAD-a može zatražiti da se njegov prihod kojeg zarađuje izvan SAD-a ne oporezuje ako zadovoljava tri uvjeta: da mu je 'tax home' u stranoj zemlji, što Bartulici je jer živi u Hrvatskoj preko 30 godina; da zarađuje plaću u stranoj zemlji od stranog poslodavca, što je opet istina u Bartuličinom slučaju jer mu je poslodavac Republika Hrvatska; te da je u stranoj zemlji 330 dana u komadu u 12 mjeseci u komadu, što također zadovoljava.
U tom slučaju, Bartulica može zatražiti da mu se prihod ne oporezuje ako njime plaća 'housing' ili nekretninu u kojoj živi, odnosno da mu se taj iznos kojeg plaća za nekretnine izuzme od poreza. U 2023. godini, maksimalni iznos koji može biti neoporeziv zbog plaćanja smještaja je 36.000 dolara. Prema imovinskoj kartici, Bartulica je u 2023. godini zaradio 35.940 eura. U dolarima je to 38.889 dolara.
Drugim riječima, ako Bartulici krediti za nekretnine 'pojedu' plaću i ako se nije odrekao državljanstva stečenog rođenjem u SAD-u, postoji način da SAD-u plati minimalni iznos poreza i ugodno živi na račun svoje majke. Što je svakako isplativije.