Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je u četvrtak donio nepravomoćnu presudu prema kojoj je odbacio svih devet točaka optužnice protiv Vojislava Šešelja i proglasio ga je slobodnim čovjekom. Šešelja su tužitelji, podsjetimo, tretili za progone po političkoj, rasnoj i vjeskoj osnovi, za deportacije, nehumana djela, za ubojstva, za mučenje i okrutno postupanje, za bezobzirno razaranje, uništavanje ili nanošenje štete ustanovama posvećenima religiji i obrazovanju te za pljačkanje javne ili privatne mirovine. Teretilo ga se da je zagovarao stvaranje tzv. Velike Srbije, teretilo ga se za regrutiranje dobrovoljaca povezanih sa SRS-om ili Srpskim četničkim pokretom. Teretilo ga se da je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata. Tužitelji su za njega tražili 28 godina zatvora, a Šešelj je tvrdio da je dobio informaciju da će dobiti 25 godina. Na izricanju presude nije bio. 

>>>Tijek izricanja presude...

11.25 - Sud je utvrdio da Vojislav Šešelj nije kriv po niti jednoj točki optužnice i da je slobodan čovjek.

11.20 - Tužitelji nisu dokazali da su Šešeljevi govori doveli do kampanje progona Hrvata niti etničko čišćenja nesrba iz Bosne. Tužitelji nisu dokazali da je postojala veza da je su zločini u Zvoniku, Mostaru i Zvoniku vezani za Šešeljeve govore, kaže sudac.  

11.12 -Tužiteljstvo drži da je Šešelj odgovoran za fizičko počinjenje zločina deportacije, podjarivanja i nečovječnog postupanja, prisilnog premještanja u odnosu na govore optuženika kao suučesnika koji je sudjelovao u UZP-u te huškanju i pomaganju istoga. Da bi se uspostavila njegova odgovornost u UZP-u, potrebno je utvrditi cilj. Ako cilj nije zločinački, činovi koji su počinjeni da bi se došlo do toga moraju biti zločinački. Vijeće je utvrdilo čitav niz propusta. Većina smatra da su Šešeljevi planovi za Veliku Srbiju bili politički, a ne zločinački, kaže sudac.

11.11 - Tužitelj nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata. Fizičko počinjenje progona treba odbaciti, smatra sudsko Vijeće. Vijeće odbacuje odgovornost Šešelja za fizičko djelovanje u deportaciji. 

11.06 - Šešelj je bio vođen političkom strašću da se stvori tzv. Velika Srbija, ali nema dokaza za kriminalni cilj za slanjem dobrovoljaca. Regrutiranje i raspoređivanje dobrovoljaca s drugim srpskim snagama ne predstavlja nezakonitu djelatnost. Kontekst rata mogao mu je dati solidno opravdanje. On je davao podršku ratnim navodima, kaže sudac. 

10.59 - Sudac je naveo za koja mjesta je utvrđeno da ima dokaza da su počinjeni zločini, a za koje nema.  

- Vijeće većinom utvrđuje da nedostaju ključni pravni razlozi da bi se ustvrdili dokazi o zločinu protiv čovječnosti. Vijeće smatra da Tužiteljstvo nije dalo dovoljno dokaze o ubojstvima u Crnoj Reki, dokazi ne pokazuju da su napadu u Hrtkovcima bili masovni. Nije dokazano pirisilni rad i okrutno postupanje na Ovčari i Veleprometu. Vijeće većinom drži da tužiteljstvo nije poinudilo dovoljno dokaza da vi se utvrdilo počinjenje ubojstvo nesprskih zatočenika na brdu Žuć kod Sarajeva, zločini u Vukovaru. Nije utvrđeno bezobzirno razaranje religijskih insitucija - rekao je sudac. 

10.48 - Sud zamjera tužiteljima manjkavost dokaza u vezi između zlodjel i odlasku civila iz određenih područja. Dokazi ne pokazuju da su napadu u Hrtkovcima bili masovni, kaže sudac. Indirektnu odgovornost za djela progona su tužitelji trebali tražiti za Šešelja, kaže sudac. 

10.45 - Sud je zaključio da tužitelji nisu dokazali van razumne sumnje da je nesrpsko stanovništvo bilo izloženo velikom i neselektivnom napadu. Postojao je oružani sukob između sukobljenih snaga koje su uključivale i civilne elemente. Tužitelji nije dokazao da su civili bili masovno na meti, kaže sudac. 

10.43 - Nema dovoljno dokaza da bi se zaključilo da je Šešelj bio povezan s određenim paravojnim grupama. Nema dokaza o hijerarhijskoj vezi između Šešelja i grupe iz Loznice i jedinice srpske garde, kaže sudac.

- Šešelj se distanzirao od Žutih osa - kaže sudac.

10.38 - Dokazi pokazuju da je Šešelj 1990. osnovao SČP. Kasnije osniva Sprski radikalnu stranku i izabran je za njezinog predsjednika. Stranka je preuzela ciljeve četničkog pokreta. Ideja je bila stvaranje tzv. Velike Srbije. Što se tiče dobrovoljaca SRS-a, pojam dobrovoljac se u početku odnosio na pojedince koji su se pridružili oružanim snagama. Kasnije su se srpski dobrovoljci morali pridružiti teritorijalnoj obrani bez obzira na njihovu pripadnost. Regrutiranje šešeljevaca je bilo u štabu u Beogradu. SRS je isto tako regruitirao dobovoljce i slao na zahtjev drugih oružanih snaga. Pripadnost SRS-u nije bio kriterij za regruitiranje dobrovoljaca. Bilo je pojedinca koji nisu bili članovi niti jedne stranke ili su tek kasnije postali članovi SRS-a. Ako je Šešelj i imao autoritet nad dobrovoljcima oni mu nisu bili podčinjeni kada su sudjelovali u oružanim operacijama, kaže sudac. 

- Šešelj nije mogao imati nikavu hijerarhijsku vezu s dobrovoljcima od trenutka kad su oni uključeni u JNA i VRS - kaže sudac. 

10.23 - Vijeće smatra da su tužitelji pomutili navode i da je onda prema tome Šešelj ispao član zločinačkog poduhvata u svim zlodjelima, kaže sudac. Tužitelj nedosljedno koristi riječi nasilje i zločin, kaže sudac. 

- Tužiteljstvo je upozoravano zbog guranja svega u isti koš. Tužiteljstvo tvrdi da je cijela kampanja bila protuzakonita i ne razlikuje nešto što je moglo biti legitimna vojna kampanja i ono što čini zločin, a samo zločinačka kampanja je kažnjiva. Uz te dvosmislenosti, imamo i vrlo široke optužbe - kaže sudac. 

10.16 - Sudac kaže da Šešelj u svojoj obrani nije osporavao nasilje niti ideju tzv. Velike Srbije, ali je navodnio da ni on ni njegovi dobrovoljci nisu bili umiješrani u zlodjela. Tvrdio je i da oni nisu bili pod njegovom kontrolom, nego su bili dio JNA odnosno VRS, kaže sudac. Formiranje dobrovoljaca Šešelj smatra legalnim, kaže sudac. Šešelj je tvrdio i da titula četničkoj vojvode nije vojna, kaže sudac. 

10.11 - Tužitelji tvrde da je Šešelj regruitrao doborovljce. Te su snage protjerivale ljude, razarala sela. Tužitelj tvrdi da je Šešelj u okviru svoje stranke osnovao vojni štab koji je razmještao dobrovoljce. Imao je direktne ovlasti u vezi s dragovoljcima. Šešelj je u govorima raspirivao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, tvrde tužitelji, i to posebno prema Hrvatima i pozivao je na njihovo protjerivanje - kaže sudac.

10.04 - Sudac čita sažetak presude. Navodi što tužitelji Šešelju stavljaju na teret u razdoblju 1991. i 1992. godine. Prema tezi tužitelja primjenom nasilja trebala se stvoriti tzv. Velika Srbija.

- Šešelj je povezan sa zločinima jer je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, navode tužitelji - kaže sudac. 

10.00 - Počinje izricanje presude Vojislavu Šešelju 

9.58 - Premijer Tihomir Orešković danas će posjetiti Vukovar

9.47 - Florence Hartmann, bivša glasnogovornica suda u Den Haagu boji se da bi Šešelj mogao dobiti već odsluženu kaznu odnosno da bi mogao biti osuđen na nešto više od 11 godina koliko je već proveo u pritvoru.

Vojislavu Šešelju počinje u četvrtak u 10 sati izricanje presude na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Šešelj neće biti na izricanju presude, a poručio je i da ju neće pratiti putem video linka jer ima "pametnijeg posla".

Za Šešelja suci traže 28 godina zatvora, a Šešelj tvrdi da ima informaciju kako će dobiti 25 godina zatvora. Kazna veća od 17 godina godina vraća ga u pritvor jer je u zatvoru bio 11 godina. Šešelj je uhićen 2003. godine u veljači i tada je prebačen u pritvor. Iz pritvora je pušten 2014. godine.

Optužbe: Ubojstva, progoni, deportacije

Šešelja se u tri točke optužnice tereti za zločine protiv čovječnosti, odnosno za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi te deportacije i nehumana djela. Po šest točaka ga terete za kršenje zakona i običaja ratovanja odnosno za ubojstva, mučenje i okrutno postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili nanošenje štete ustanovama povećenim religiji i obrazovanju te za pljačkanje javne ili privatne imovine. 
Na suđenju se Šešelj branio sam. 

Tužitelji tvrde da je Šešelj govorom i propagandom mržnje 1991. i 1992. godine počinio progon Hrvata iz Vukovara i sela Hrtkovci u Vojvodini. Što se tiče zločina u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva, tužitelji tvrde da ih je Šešelj pomagao i podržao time što je regrutirao dobrovoljce i slao ih na ratište. Prema optužnici njegva su djela i riječi doveli do progona više desetak tisuća ljudi i ubojstva 905 ljudi među kojima je i jedna beba. Tužitelji navode i da su zločini "šešeljevaca" nad Hrvatima i Muslimanima izvršeni u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije. Prema optužnici u te su zločine bili uključeni i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, pripadnici Državne sigurnosti u Srbiji Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki. Kao i vođe Srba u Hrvatskoj i BiH Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, zatim vođa paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan i drugi.