Sjećam se koliko su ljudi čeznuli za cijepljenjem, da su išli i preko veze. I možemo reći da se u tom prvom valu, prva tri, četiri mjeseca praktički cijela elita u Hrvatskoj, ne mislim na estradnu elitu, nego doslovce na pravu elitu, ljude koji donose odluke - političari, ljudi u zdravstvenom sustavu, gospodarskom sustavu, su se procijepili. Svećenstvo se cijepilo u prvom valu. To se sve dešavalo u prvom valu, al kao mi ćemo samo starije cijepiti. Taj moment cijepljenja elite nismo iskoristili jer je kod nas on bio u nekom polusivom području i smatram da je prilika za prvi val cijepljenja bila propuštena - kaže Ognjen Brborović sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za HRT.
Pogledajte video: HZJZ objavio nove preporuke
Kako smo prošli put od iščekivanja cjepiva i pitanja tko će prvi doći na red, od dugih redova za cijepljenje do potpunog pada interesa pa i na kraju do same pobune?
- Naslutio sam pukotinu u tom kredibilitetu prvi put, kada je bila ona famozna procesija na Hvaru. Ja nisam vidio jedan jedini medicinski razlog da se ta procesija dozvoli u tom trenutku. I mislio sam si - ovo nema veze s medicinom, ovo je čisto političko pitanje i tko to može napravit taj si je pucao u koljeno. Nakon toga smo vidjeli čitav niz takvih odluka. Sjetimo se prije te odluke, da su nam rekli - evo stanite u red sad ćemo vam izvaditi jedan bubreg, ali nakon toga će sve biti dobro, vjerojatno bi veliki dio Hrvata stao u red i rekao evo izvadite mi jedan bubreg samo da epidemija prođe što prije, ističe Brborović.
Želju za cijepljenjem zamijenilo je nepovjerenje
Od statusa zdravstvenih heroja Stožer je ubrzo počeo gubiti kredibilitet. Nakon bezrezervne podrške koju su im građani pružali pretvarali su se u kontroverznu skupinu koja donosi nelogične odluke.
- Nama je od ekonomskog značaja bilo da ovo ljeto zaboravimo, da doživimo kolektivnu amneziju oko covida - kaže Ognjen te dodaje da je to, na neki način, utjecalo i na cijepljenje.
U moru nelogičnosti i u šumu informacija, pojačani sumnjom u sustav, smanjivao se i odaziv na cijepljenje. Želju za cijepljenjem zamijenilo je nepovjerenje, sve glasnije priče o nuspojavama. Strah od cjepiva nadjačao je strah od COVID-a.
- Kad pričamo o ljudima koji se nisu cijepili, ja bi njih podijelio u nekoliko skupina. To nije homogena skupina. Postoje antivakseri, pravi antivakseri, to je, ajmo reći, ideološka skupina i oni nisu vezani uz covid nego su općenito vezani uz bilo kakvo cjepivo. Zatim imamo ljude koji su se cijepili, ali sada razmišljaju bi li uzeli treću dozu. Za njih ne možemo reći da su antivakseri. Onda imamo ljude koji se opravdano pitaju da li bi se trebali cijepiti ili ne s obzirom da imaju neke autoimune bolesti ili imaju problema sa zgrušavanjem krvi ili nešto slično. Jednostavno ne dobivaju dovoljno jasnu poruku da je nagrada veća od kazne - ističe Ognjen.
Premijer Plenković je imao jako puno sreće
Zašto je odaziv oslabio? Zašto cijepljenje nije opcija za gotovo polovinu odraslog stanovništva u Hrvatskoj?
- Način na koji se Hrvatska borila s covidom, ja definitivno ne bih nazvao medicinskim. Ja bih ga nazvao političkim. I isto tako bih odmah u istoj rečenici izgovorio da je to zapravo bio izvrstan posao. Da smo imali jako puno sreće, premijer Plenković je imao jako puno sreće s obzirom da smo nakon Švedske imali najmanje rigorozne mjere u cijeloj Europi - smatra Brbović.
- Ukoliko četvrti val bude strašan i ljudi, pogotovo mlađi krenu teško obolijevat pa čak i umirat, vrlo prirodno će se desiti ta neravnoteža i odjednom će strah porasti i nagrada porasti i mi ćemo imati prirodno cijepljenje što će onda, to su bar moja očekivanja, kada ljudi vide da se ljudi cijepe onda će se još više ljudi cijepit. Tako da ja trenutno ne bi ništa radio. Ja bi samo ljudima ostavio mogućnost da kadgod požele da se mogu otić cijepit - zaključio je Ognjen Brborović.