Znanstvenici inicijatori peticije kojom se od Vlade i Sabora traži da se znanost i obrazovanje od proračunskih gubitnika pretvori u dobitnike predali su u Saboru nešto manje od 5000 potpisa predsjednici Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Gordani Rusak.

Nezavisna zastupnica Rusak iskoristila je mogućnost i zatražila stanku na početku rada Sabora kako bi progovorila o ovoj temi.

- Mi mišljenje ovih ljudi ne možemo ignorirati. To je pet tisuća ljudi i najjači ekonomski potencijal koji Hrvatska ima. Pokušajmo to ignorirati i znajmo da idemo u krivom smjeru. Brod tone dragi moji. Ako mi zadnji pojas za spašavanje, koji imamo na tom brodu, bacimo i kažemo brod tone, ali taj pojas za spašavanje ga opterećuje moramo ga odbaciti, mi ćemo sigurno potonuti - upozorila je Rusak svoje kolege zastupnike. 

Rusak je tekst peticije pročitala u Velikoj vijećnici. No, s obzirom da je prisutnim zastupnicima popustila pažnja, Rusak im je očitala lekciju:

- Mislim da ova tema itekako zaslužuje pažnju. Radi se o tome da naše društvo ide u krivom smjeru. Od zemlje znanja postat ćemo zemlja neznanja i zemlja koja ignorira ovu temu. Molim vas za malo pozornosti - apelirala je Rusak.

Posjetimo, inicijatori peticije upozorili su da su sredstva za Ministarstvo znanosti i obrazovanja smanjena za 158 milijuna kuna. Napominju da je time znanost i obrazovanje među najvećim gubitnicima, a time je upozoravaju najveći gubitnik – budućnost Hrvatske. Zahtjevom da se znanost i obrazovanje pretvori u proračunske dobitnike želja im je da se sačuva nada u budućnost Hrvatske. Navodi se da stoljeće u kojem živimo neće biti samo stoljeće znanja, nego stoljeće znanosti te da su zemlje koje su to shvatile, postavile su obrazovanje i znanost kao prioritete i u njih ulažu sve više sredstava.

Inicijatori peticije upozorili su da stvari u Hrvatskoj ne idu dobro te da smo do sada za znanost i obrazovanje odvajali iznimno malo sredstava te da je proračunom za 2016. negativan trend nastavljen. 

- Znanost i obrazovanje opet nisu među prioritetima našega društva, dok se istovremeno neki drugi dijelovi sustava, uglavnom zbog politikantskih razloga, obilno financiraju. U trenutku kad mnogi drugi dijelovi proračuna rastu i po nekoliko puta, smanjivanje proračuna Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta je nedopustiv, politički i civilizacijski kratkovidan potez - ističe se u peticiji. 

Znanstvenici napominju da su svjesni teške financijske situacije u kojoj se nalazi cijela Hrvatska, ali napominju da ovaj zahtjev nije borba za plaće znanstvenika i nastavnika, već apel Vladi RH da ojača upravo razvojnu komponentu znanstveno-obrazovnog proračuna. Navode da je upravo razvojni dio pretrpio najveće rezove.

- Razvoj obrazovanja i znanosti nema alternative. Budućnost naše djece nema alternative - poručuje se u peticiji. 

Od Vlade i Sabora traže i nastavak reforme obrazovanja kroz kurikularnu reformu, žurni početak promjena sustava znanosti i visokog obrazovanja na temeljima povećanja kompetitivnosti, te neodgodivu implementaciju svih mjera i aktivnosti predviđenih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Rusak je zastupnike podsjetila da je navedenu Strategiju usvojio Sabor te da su dužni djelovati prema tom dokumentu. 

Ivica Puljak, jedan od inicijatora peticije kazao nam je kako su potpise mailom poslali i resornom ministru, jer s njim nisu uspjeli dogovoriti sastanak.

Čačić: Prekršen je sporazum o sufinanciranju najma varaždinskih škola

Radimir Čačić (Reformisti) upozorio je u Saboru na kršenje osam Sporazuma o sufinanciranju najma za osnovne i srednje škole u Varaždinskoj županiji koji su potpisani u svibnju 2013. godine. Naveo je da se tim modelom gradile 32 škole i sportske dvorane te da je on dobio potporu tadašnjeg premijera i potpredsjednika Vlade Ive Sanadera i Damira Polančeca te da je dogovoreno sufinanciranje 50%. 

- Iz različitih razloga u koje ne ulazim Vlada je od toga odustala. Mi smo model realizirali i imamo situaciju da je Varaždinska županija jedina u Hrvatskoj koja ima 94% djece u osnovnoj i srednjoj školi u jedno smjenskoj nastavi sa centrima izvrsnosti - rekao je.

Apelirao je da se prepozna ovaj problem te da i da se reagira.

Ivan Šuker (HDZ) odgovorio je kako će njegov klub u suradnji s resornim ministrima pokušati iznaći mogućnosti da se taj problem riješi.

- S obzirom da nije fiksna pozicija u proračunu, određenim preraspodjelama među pozicijama se to može riješiti, jer bez obzira koja politička opcija je u kojoj jedinici lokalne samouprave na vlasti, ima nešto iznad toga, a to su naša djeca - rekao je Šuker koji je podsjetio da se u projekt krenulo kada je gospodarstvo raslo te da se dolaskom gospodarske krize cijela priča okrenula naopačke. 

- Kad sam govorio o svrsishodnosti proračuna onda sam govorio o mnogim agencijama, uredima itd. koji naprosto ne odgovaraju poslu za koji su osnovane. I tu ima prostora da se namakne ovih 15-ak ili 20 milijuna koliko treba. Zato kažem mi u klubu HDZ-a ćemo sa svojim resornim ministrima pokušati naći ovo jer naprosto djecu na sjeveru Hrvatske to ne treba brigati kako ćemo mi ovdje odlučiti. Mi moramo osigurati da te dvorane budu njima na uporabi. A građani te županije ne smiju osjetiti naprosto da se dogodilo nešto drugo jer kažem situacija u trenutku donošenja odluke i danas je dijametralno suprotna - poručio je Šuker. 

Vukovac: Žalosno je da uvozimo osnovne namirnice

Ružica Vukovac (Most) progovorila je pak kaotičnom stanju u govedarskom sektoru i činjenici da je od početka godine u klaonicu poslano 3500 muznih krava, koji je ističe posljedica neadekvatne agrarne politike posljednjih 20 godina. Upozorila je da se male proizvođače prepustilo milosti i nemilosti tržišne utrke iako se u startu znalo da su gubitnici. Vukovac je upozorila i da je broj proizvođača mlijeka od 2011. godine pao sa 68.000 na manje od 4000, te da je ulazak u EU probleme poljoprivrednika samo produbio. 

- Opasnost koja proizlazi očituje se u hrvatskoj prehrambenoj ovisnosti. Uvozimo 58% više nego li proizvedemo, a žalosno je jer uvozimo osnovne životne namirnice, prije svega mlijeko, meso i kruh. Sve navedeno ukazuje na ozbiljnu ugrozu suvereniteta naše zemlje i ponajprije je to sve skupa zbog naših propusta – kritična je Vukovac. 

Upozorila je i na problem korisnika operativnih programa za razvoj stočarstva koji zbog nemogućnost povrata kredita HBOR-u rezultira obiteljskim bankrotom, raspadima obitelji pa čak i samoubojstvima stočara. 

- Oni koji još uvijek proizvode mlijeko posredstvom države dovedeni su u robovlasnički položaj gdje su okovani ugovorima kako bi cijeli svoj život bili prisiljeni proizvoditi jeftinu sirovinu za moćnog gospodara - ukazala je Mostova zastupnica.

Poručila je da je odluka na nama. 

- Ili ćemo se trgnuti i početi odgovorno upravljati proizvodnim procesima ili nam preostaje perspektiva zemlje uvoznice hrane često sumnjivog porijekla i kvalitete zakorovljenog krajobraza, zapuštenog sela i nezadovoljnih ljudi - zaključila je Vukovac.