Razdvajanje dugo traje i ničim nije zaustavljeno. Ploča se razdvoji na da dijela i između nastane mikroocean, objašnjava nam Bruno Tomljenović sa Rudarsko-geološkog naftnog fakulteta u Zagrebu.
Ogroman rascjep u zemlji pojavio se prošloga tjedna u jugozapadnoj Keniji. Gotovo 15 metara dubok i 19 metara širok odvojio je glavni grad Nairobi od ostatka zemlje i odmah privukao pažnju geologa koji su tvrdili da će se jednoga dana Afrika raspasti na dva dijela. Stručnjaci tvrde kako se rascjep formirao tisućama godina, a nedavne obilne kiše u Keniji su ga ubrzale. Tomljenović kaže kako za ovo rješenja nema.
- Ovakav rascjep se jednostavno ne može sanirati. Ne možete sanirati Zemljin plašt. Ovo je proces koji se ne može zaustaviti - objašnjava Tomljenović i dodaje kako na sve utjecaj ima i na tom području prisutni vulkanizam.
- Zbog vulkanskih aktivnosti slama se kora i izdiže se plašt Zemlje. Tu dolazi do taljenja magme. Kada se magma ohladi nastaje novo oceansko dno - dodaje. To ukratko znači da će se u rascjep uliti more te će ono razdvajati dva dijela Afrike, a tako je nastalo i Crveno more.
Nastat će novo more
- Nekada su Arapski poluotok i Afrika bili spojeni. I tada je nastao sličan rascjep koji se godinama širio, a onda se u njega ulilo more i nastalo je Crveno more. Vrlo je moguće, ako se nastavi aktivnost, da se to dogodi i ovdje - rekao nam je Bruno Tomljanović. Cijelo to područje naziva se Velika rasjedna dolina, a prostire se od Mozambika do Bliskog istoka na gotovo 6000 kilometara. Ako dođe do kompletnog razdvajanja, Somalija, Etiopija, Tanzanija i Kenija mogle bi biti odvojene od afričkog kontinenta i sačinjavati poseban, novi kontinent.
Međutim, to je proces koji se neće dogoditi barem još 30 do 50 milijuna godina, pretpostavljaju stručnjaci, a s time se slaže i naš geolog.
Dugotrajan proces
- Koliko je danas poznato, takav rascjep se širi milimetar ili možda dva na godinu. Geološki procesi su zaista dugotrajni i traju milijune godina. Znači da se taj rascjep otvori jedan kilometar potrebno je milijun milimetara tj. milijun godina. Zato za formiranje dna i ulijevanje mora potrebno je više milijuna godina - objašnjava Tomljanović. Pomicanje tektonskih ploča i rascjepi nisu baš tako rijetki u svijetu. Jedan od njih se nalazi i u Europi, ali kako Tomljanović kaže, ne prijeti nam opasnost.
- Imali smo u Europi aktivan rascjep zvan Rajnsko-ronska graba. Trenutno ima neke aktivnosti na sjevernom dijelu oko Belgije, ali to je vrlo blago, gotovo i da je nema. U središnjem i južnom dijelu aktivnosti sigurno nema. Tako je taj rascjep maksimalnu aktivnost imao prije nekih 17 milijuna godina - zaključuje.