Pravilnik koji dopušta odlaganje otpadnog mulja iz pročistača na poljoprivredne površine planiramo revidirati. Star je deset godina i pitanje je zašto je uopće donesen. Sve ćemo detaljno proučiti.
Kaže nam to sugovornik iz vrha Ministarstva poljoprivrede nakon što su 24sata otkrila tajno iskrcavanje mulja iz zagrebačkog pročistača otpadnih voda na polja u Međimurju. Naš sugovornik ne smatra da bi mulj trebao biti korišten kao gnojivo, što postojeći pravlinik dopušta, ali uz kontrolirane uvjete. Nikako se ne smije korisititi za tlo na kojem će se saditi voće i povrće zbog štetnih tvari koje sadrži nakon što se u otpadne vode slije kanalizacija iz bolnica, industrije...
Na polja u Međimurju jučer su izašli i inspektori zaštite okoliša, poljoprivredni inspektori, policija, načelnici okolnih općina te župan Matija Posavec.
Opsežna anliza mulja
Ministarstvo zaštite okoliša, čiji inspektori vode glavnu riječ, do zaključenja broja nije nam se očitovalo o nalazima inspekcije.
- Teren je osigurala policija, uzeti su uzorci tla, ali i samog mulja. Bilo poljoprivredno zemljište privatno ili državno, ono nikad nije predviđeno za odlaganje otpada, a postoji sumnja da se radi o prevelikim količinama. I ja sam naredio da se uzorci pošalju na nezavisnu analizu, i to na teške metale, dioksine, pesticide. Po završetku ćemo odmah obavijestiti javnost - kaže nam međimurski župan Matija Posavec.
Tvrtke Girk Kalun iz Drniša i Carbo iz Splita trebaju u dvije godine zbrinuti čak 98.000 tona mulja sa zagrebačkog pročistača. Prema potpisanom ugovoru, Grad Zagreb će to koštati 50,2 milijuna kuna. Oni su nudili spaljivanje u Drnišu, ali mulj završava i na poljima. Tvrtke nemaju dozvole za korištenje mulja u poljoprivredne svrhe, ali kažu da je sve po pravilima jer navodno poljoprivrednici na čija su ga polja dovezli imaju dozvole. Ministarstvo poljoprivrede nije dobilo obavijesti da itko planira gnojiti zemlju muljem, potvrđeno nam je. I natječaj na kojem su oni dobili posao sporan je jer je zbog proceduralnih razloga odbijena tri milijuna kuna niža ponuda, prema kojoj bi se mulj spaljivao isključivo u cementarama. Iako pročelnica Ureda za gospodarstvo, Mirka Jozić, tvrdi da nema razloga za raskid ugovora, gradski zastupnici ne misle tako.
- Neshvatljivo je da Grad plaća toliko, a ne kontrolira gdje otpad završava - kaže Darko Klasić, HSLS-ov zagrebački zastupnik i član Odbora za zaštitiu okoliša.
I Nenad Matić (Zelena lista), koji je u vladajućem klubu Milana Bandića, razmišlja slično. On vodi Odbor za zaštitu okoliša i sazvat će hitnu sjednicu.
- Tražit ćemo izvještaj o tome jesu li tvrke izvijestile grad što rade s muljem. Ako nema izvješća da je dio otišao na polja, onda je to krivotvorenje dokumenata. Ako su i prijavili odvoz na polja, onda se postavlja pitanje javne nabave i ugovora jer su tamo ponudili spaljivanje, a ne spaljuju. Istjerat ćemo sve na čistac - kaže Matić.
Tona odvoza mulja Zagreb košta 512 kuna. Dnevno plaćaju skoro 70.000 kuna, a mulj je završavao i na poljima...
Provjere više lokacija na koje je mulj dovožen
I općinsko Državno odvjetništvo je naredilo policiji ispitivanje dovoženja mulja. Na terenu su i inspektori zaštite okoliša, koji će provjeriti sve dozvole, ali i poljoprivredni inspektori. Osim lokacije u Orehovici, na koju je mulj dovezen u petak, policija i službe su obišle lokacije u općini Domašinovec. Načelnici općina i župan bili su na početku. Analize mulja će se znati za sedam dana.