U sklopu afere Forex, Uskok je pokrenuo istragu protiv 16-ero člane skupine koja je od ulagača izvukla više od četiri milijuna eura. 

Skupina je djelovala od studenoga 2004. do sredine 2011. godine, na području Rijeke, Zagreba, Istre, Slavonije i Međimurja. Plan im je bio prikupljati novčane uloge od fizičkih osoba uvjeravajući ih da će uplaćeni novac plasirati u trgovanje devizama Forex te im omogućiti dobru zaradu.

Sve je trebalo biti realizirano kroz osnivački kapital fiktivne novoosnovane austrijsko-britanske banke u Hrvatskoj s mogućnošću povoljnog kreditnog zaduženja kod navedene banke iako od Hrvatske narodne banke nisu ni zatražili takvo odobrenje. 

Prijevara je realizirana preko tvrtki u kojima su prva dvojica osumnjičenika bili odgovorne osobe, dok su se ostali okrivljenici, prema ranijem dogovoru, ulagačima predstavljali uglavnom kao agenti tih tvrtki.

Lažno tržište deviza

"Okrivljenici su ulagačima neistinito prezentirali mogućnost velike i brze zarade ulaganjem u Forex, odnosno u osnivački kapital novoosnovane banke u Hrvatskoj. Također su im neistinito prezentirali da će im se, na temelju ulaganja u Forex, uz minimalni rizik isplatiti visoka dividenda dok će glavnica ostati neizmijenjena i apsolutno osigurana od gubitka kao i da novac neće biti iznesen iz Hrvatske, odnosno da će postati dioničari navedene banke s podružnicom u Hrvatskoj na koji način će steći mogućnost dobivanja kredita s manjom kamatnom stopom", izvijestio je Uskok.

Kako bi prikrili da prikupljeni novac neće biti uložen u trgovanje devizama, odnosno u osnivački kapital banke te kako bi privukli što više ulagača, dvojica organizatora prevarantske skupine su 2006. i 2007. u hotelima u Rijeci i Opatiji u više navrata iznajmljivali prostore u kojima su agenti zainteresiranim ulagačima prezentirali način, minimalne iznose ulaganja te moguću zaradu.

Prezentacije u Grazu

Tijekom 2008. godine, u hotelima u Grazu, u više navrata zainteresiranim ulagačima održali su prezentacije o dotadašnjim ulaganjima i dogovarali daljnje poslovanje. Kako ulagači ne bi posumnjali, prevaranti su im za uplaćene iznose predavali tzv. uplatnice  i isplatnice na njemačkom jeziku s naznačenim navodnim profitom i fiktivne dionice na kojima je bio naveden siguran iznos glavnice od 5000 eura. 

Kad su ulagači počeli sumnjati u istinitost njihovih tvrdnji, agenti su im predavali certifikate na kojima su bili naznačeni fiktivni iznosi zarade, a većini ulagača su davali i šifru za ulazak na internetsku stranicu putem koje bi navodno trebali biti obaviješteni o stanju uloga, modalitetima i vremenu isplate. Uvjeravali su ih da će konačna isplata uslijediti u prvoj polovici 2011. godine, nakon čega su rokove isplate prolongirali do 2017. godine.

Isplaćivali novac kako bi ih potaknuli na ulaganja

U početku su okrivljenici pojedinim ulagačima isplaćivali određene iznose novca prikazujući im da se radi o ostvarenim mjesečnim kamatama i prinosima, iako se radilo o novcu koji su ulagali drugi ulagači. Cilj je bio potaknuti ih na uplaćivanje još većih iznosa. 

Novac su međusobno dijelili, a ukupno su zaradili najmanje 4.087.788,50 eura.