Kad se spomene priča o uvođenju eura, koje nam je svakim danom sve bliže, prva pomisao građana je da će sve poskupjeti. No ono što ih još zanima je što će biti s njihovim kreditima u kunama. Je li Hrvatska spremna za taj korak, hoće li kamate na kredite građana "podivljati", kakve će biti konverzije, što je s prešutnim minusima te kako banke dišu, saznali smo u razgovoru s direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Euro i krediti u kunama
Hoće li nakon uvođenja eura rasti kamate na kredite građana i koliko, prema vašoj procjeni? Kojim ćete mehanizmima spriječiti ponavljanje švicaraca i kako će banke zaštititi građane od toga?
Kratkoročno gledajući, klijenti će nakon uvođenja eura biti u istom položaju, odnosno kamatna stopa neće biti veća od one koju bi dužnik plaćao da se euro nije uvodio. Dugoročno će uvođenje eura pozitivno utjecati na kretanje visine kamatnih stopa u Hrvatskoj i možemo očekivati da će kamatne stope u Hrvatskoj biti niže nego što bi bile da zadržimo vlastitu valutu.
Nije moguće predvidjeti kretanje kamatnih stopa, koje ovisi o politikama središnjih banaka i makroekonomskom okruženju, ali svakako mogu sa sigurnošću reći da će uvođenje eura, uz povoljnije uvjete financiranja, osigurati veću sigurnost prilikom otplate kredita. Naime, jedna od najvećih prednosti uvođenja eura je to što će nestati valutni rizik, kojem su trenutno izloženi svi građani koji imaju kredite vezane za euro.
Kako ćete zaštititi građane i tvrtke koji imaju kredite u kunama? Kolika će biti naknada za konverziju ako je, primjerice, riječ o stambenom kreditu od 750.000 kuna na 25 godina?
Proces uvođenja eura izrazito je kompleksan i zahtijeva suradnju velikog broja državnih institucija i privatnog sektora. Upravo je zaštita potrošača i njihovih prava ključno područje jer potrošači u niti jednom trenutku ne smiju osjetiti negativne utjecaje uvođenja nove valute. Zakonski okvir bit će donesen tijekom iduće godine i u njemu će biti jasno i nedvosmisleno definirane obveze svih sudionika u ovom procesu, a time i banaka. Načelno govoreći, na dan uvođenja eura svi kunski krediti smatrat će se kreditima u eurima, odnosno iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za klijente banaka.
Zamjena valute bez naknade
Građani koji su uzeli kredite preko APN-a zaštićeni su u dugom roku od značajnijih dizanja kamate. Hoće li se to primijeniti i na one građane koji nisu dizali subvencionirane kredite, odnosno može li se i smije li se kamata značajnije dignuti na kredite koji nemaju fiksnu kamatnu stopu?
Visina kamatnih stopa izravno ovisi o monetarnoj politici koju provode središnje banke, a one u ovom trenutku u svojim prognozama kratkoročno ne najavljuju rast referentnih kamatnih stopa. Međutim, treba biti svjestan toga da živimo u razdoblju povijesno najniže zabilježenih kamatnih stopa te da je izvjesno, dugoročno gledajući, kako će u nekom trenutku doći do određenog rasta referentnih kamatnih stopa, ali vjerujemo da će taj rast biti postupan i da neće ugroziti kreditnu sposobnost klijenata. Objektivno je nadati se da će upravo uvođenje eura utjecati na rast BDP-a, zaposlenosti i dohodaka te time dodatno omogućiti lakše podnošenje većih kamatnih stopa, ako i kada do toga dođe.
Što će se događati s kunskim sredstvima na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima? Kako će se konvertirati gotovina i kolika će biti naknada?
Zakonski okvir, odnosno budući zakon o euru, regulirat će konverziju kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima te će ona biti provedena automatizmom, prema fiksnom tečaju i bez troškova za klijente. U skladu s tim građane će se poticati u mjesecima prije uvođenja eura da što više gotovog novca u kunama pohrane na kunske račune u bankama kako bi proces konverzije bio što jednostavniji za građane.
Naravno, građani će moći konvertirati i gotovinu u poslovnicama banaka bez naknade u prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura, a u sljedećih šest mjeseci za tu uslugu banke će imati pravo zaračunati naknadu. Osim banaka, u prvih šest mjeseci uslugu zamjene valute bez naknade pružat će u svojim poslovnicama Fina i Hrvatska pošta.
Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke više neće pružati uslugu zamjene valute, ali će se gotovina moći zamijeniti kod HNB-a, koji će to činiti bez naknade. Pritom za zamjenu novčanica kuna neće biti postavljen krajnji rok, a kovanice kuna i lipa moći će se mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Kraj je godine, koji je plan za "prešutne minuse"? Imaju li banke jedinstveno rješenje za smanjivanje minusa građanima ili se od toga odustalo?
Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka kreiraju optimalan model rješenja za prešutna prekoračenja te vjerujem da će javnost biti upoznata sa svim detaljima kad takvo rješenje bude spremno za operativnu provedbu. Mi smo već istaknuli da podržavamo unapređenje razine zaštite potrošača i usklađivanje s najboljim europskim praksama.
Koliko će stajati novac?
Hoće li uvođenjem eura novac za građane i tvrtke biti jeftiniji i dostupniji ili obrnuto? Što pokazuje praksa u državama koje su uvele euro?
Uvođenje eura, uz uklanjanje valutnog rizika kod kredita, prvenstveno utječe na otpornost i sigurnost gospodarstva. Hrvatska ima malu i otvorenu ekonomiju, a svi ekonomski procesi povezani su s europskim državama. Članstvo u eurozoni trebalo bi utjecati na pozitivniju investicijsku i gospodarsku klimu, ali i zaštitu države u razdobljima financijske krize jer ne postoji rizik špekulativnog napada na valutu, a država će imati mogućnost dodatnih izvora financiranja. Sve navedeno pozitivno će utjecati i na uvjete financiranja građana i tvrtki u Hrvatskoj, a za banke je pozitivno, unatoč visokim jednokratnim troškovima tehničkog procesa prilagodbe sustava, što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve.
Na konferenciji o uvođenju eura govorilo se o ukupnom rastu plaća u Hrvatskoj. Koji je vaš stav o tome?
Uvođenje eura samo po sebi ne jamči rast plaća, ali je svakako velik korak u procesu jačanja hrvatskoga gospodarstva i konkurentnosti, što bi trebalo pridonijeti i povećanju životnog standarda građana. Potencijali za dugi razvojni ciklus u ovom desetljeću postoje, a osim za uvođenje eura, vezani su za EU sredstva, razvoj tržišta kapitala i bolje financijske politike koje bi, s gledišta banaka, trebale biti usmjerene k oblikovanju učinkovitijih jamstvenih shema. Za osiguravanje dugoročnog približavanja prosječnoj razini razvoja Europske unije nužno je voditi odgovornu ekonomsku politiku, digitalizirati javnu administraciju te osigurati bitan institucionalni napredak na području vladavine prava i prilagoditi se demografskim promjenama starenja stanovništva.