Ivica Todorić u srijedu navečer izručen je Hrvatskoj, te je odmah, nakon slijetanja u zagrebačku zračnu luku, prevezen u Remetinec. U četvrtak ga očekuje ispitivanje na istražnom sudu. Todorić je najavio i da će se žaliti na odluku o pritvoru, a ako sud uvaži njegovu žalbu, mogao bi se braniti sa slobode.
POGLEDAJTE VIDEO:
Podsjetimo, iako je u aferi Agrokor ukupno 15 osumnjičenih, istražni zatvor bio je odobren jedino za Todorića, čija se obrana žalila na sudsku odluku o pritvoru, ali ta žalba nije ni razmatrana jer je Todorić bio u bijegu. Na slobodu bi, kako se doznaje, mogao izaći nakon što tužiteljstvo sasluša jedinog preostalog svjedoka, ako u međuvremenu ne zatraže njegovo pritvaranje po nekoj drugoj osnovi.
Kako god se to završilo, činjenica je da pred nama jedno maratonsko suđenje.
Anto Nobilo, odvjetnik osumnjičene Piroške Canjuge, ustvrdio je kako kao odvjetnik neće dočekati kraj postupka “jer će sudski spor u slučaju Agrokor trajati najmanje 20 godina”.
Tvrdnju temelji na iskustvu iz obrane bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, koji je optužen u aferi Spice, “teškoj” 40 milijuna kuna. Postupak je počeo 2009. Prvostupanjskom presudom Polančec je oslobođen, slučaj će biti proslijeđen na Vrhovni sud, gdje će, smatra Nobilo, o njemu odlučivati tri godine, a vjerojatno će 2021. donijeti pravomoćnu presudu. Dvanaest godina jednog sudskog postupka, a predmet Agrokor mnogo je veći i po broju osumnjičenih i po šteti koja je veća od 1,2 mlrd. kuna.
Uspije li zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u zakonskom roku od šest mjeseci završiti istragu te podignuti optužnicu protiv Ivice Todorića (67), njegovih sinova i bivših menadžera u Agrokoru, čeka nas sudska trakavica koja će trajati godinama. Krajnji rok za završetak istrage istječe u svibnju, a uz posebne uvjete koji su propisani zakonom tužitelji mogu dobiti još dva mjeseca u kojima moraju podignuti optužnicu. Nakon podizanja optužnice sud mora odlučiti o njezinoj osnovanosti. To znači da će je Optužno vijeće potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na dopunu i doradu. O njoj sud neće odlučivati prije jeseni. A do potvrde optužnice mogu proći godine. Primjerice, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića u veljači 2015. optužili su u predmetu Štandovi. Optužno je vijeće u srpnju 2015. odbacilo optužnicu pa ju je Vrhovni sud vratio sudu na ponovno odlučivanje, a nakon niza pravnih radnji bila je potvrđena tek u srpnju. A riječ je o predmetu u kojem je samo troje optuženih. U predmetu Agrokor moglo bi ih biti petnaestero. A suđenje je počelo tek na jesen ove godine.
Prema svemu sudeći, mala je šansa da će eventualno suđenje uopće početi prije 2020. Kako će se predmet uglavnom temeljiti na nalazu knjigovodstveno-financijskih vještaka, vrlo je izvjesno da će obrana inzistirati na nadvještačenju. Riječ je o ogromnom predmetu, pa bi samo ponovno vještačenje moglo potrajati godinu dana. Pored toga, obrani stoji na raspolaganju niz legalnih mogućnost opstrukcije postupka. Neprimanje poziva, traženje izuzeća sudaca i suda, traženje izdvajanja nezakonitih dokaza, iskaza svjedoka, vještačkih nalaza... No i da svi uvijek budu zdravi i da ne bude nepredviđenih okolnosti, samo do nepravomoćne presude od početka suđenja proći će barem tri godine, a nakon toga slijede žalbe pa Vrhovni sud. A on može predmet vratiti na ponovno suđenje.
Gazdinih osam grijeha
Kad je počeo slom Agrokora, znalo se da se može očekivati veća zaduženost nego što je bila prikazana.
No ono što su istražitelji, a zatim i forenzički timovi koje je angažirala izvanredna uprava, otkrili, bilo je iznenađujuće. Dio je završio u rješenju o istrazi, a kako saznajemo, kad se Todorić vrati, vrlo je vjerojatno i proširenje istrage.
U složenom slučaju na stotinjak stranica opisane su do u detalje malverzacije. Cilj je bio dvojak: s jedne strane osigurati novac za lagodan život obitelji, a s druge prikazati kreditorima stanje u tvrtki boljim nego što jest. Todorić je tako funkcionirao, jednim kreditom je zatvarao drugi, investirao je, ali milijuni su i curili. Obitelj je, prema nalazu istražitelja, tvrtku koristila kao kasicu prasicu. A godinama je to skrivala na veoma kreativne načine. Iako je sve razotkriveno, Todorić tvrdi da nije izvukao niti kunu. A najzahtjevniji dio procesa bit će financijsko vještačenje, koje će morati dokazati sve početne teze istražitelja.
1. Lažno su prikazivali dobit, a stvarni novac sjedao je na račun - Istražitelji su utvrdili da su od 2006. pa do kraja 2014. godine lažiranjem knjiga Todorić i menadžeri lažno prikazivali dobit. A onda je stvarni novac iz Agrokora na osnovi dividende odlazio Ivici kao vlasniku i u njegove tvrtke. Ukupno više od 700 mil. kuna.
2. Čak niti Kulmerove dvore nije kupio svojim novcem - Todorići žive u Kulmerovim dvorima, na obroncima Medvednice. Ali čak niti svoj dom nije kupio svojim novcem. Istražitelji su utvrdili da je bar 122 milijuna kuna došlo direktno iz Agrokora, koji je otplatio Todorićev kredit za dvorac.
3. Račun u Švicarskoj za putovanja i uređenje doma - U švicarskom Zugu osnovan je Agrokor AG, koji je trebao pojeftiniti uvoz robe za Agrokor. Istražitelji su otkrili da su bar 64 milijuna kuna koje je Agrokor poslao na taj račun na kraju poslužila za privatne troškove obitelji: putovanja, uređenje doma, obuću, odjeću...
4. Umjesto svojim novcem, dionice za Gazdu kupovao Agrokor - Europska banka za obnovu i razvoj uložila je u Agrokor, ali je Todorić nakon nekog vremena želio otkupiti dionice. On je osobno postao vlasnik, ali je složenom financijskom shemom, s prikrivanjem tragova, 758 milijuna za dionice dala tvrtka.
5. Govorio da priprema izlazak na burzu, a oni trošili - Čak i banane i sve živežne namirnice, benzin, putovanja, obitelj je vodila na posebnom tajnom računu. Predstavljalo se to kao trošak pripreme izlaska na burzu. Od 2,2 milijarde potrošenih kuna čak više od milijardu su bili čisti privatni troškovi.
6. Lažno prikazivanje posudbi prema Todoriću i stanje duga - Kad bi netko pogledao knjige Agrokora prije odlaska Gazde, vidio bi više od 600 milijuna kuna gotovine. No to je bilo lažno, taj novac je bio “posuđen” drugim ili prijateljskim ili Todorićevim tvrtkama. Nikad nije vraćen. Lažno je prikazivao i zaduženost.
7. Poslovanje s mjenicama i lažno knjiženje dugova - Todorića se tereti i da je smislio shemu za prikriveno financiranje preko dobavljača putem mjenica, o čemu smo detaljno pisali. I tako je prikazivao manju zaduženost prema bankama. Kad je sve puklo, dobavljači trebaju isplatiti mjenice bankama.
8. Prijateljski fond dao mu pozajmicu od 117,5 milijuna kuna - Fond Nexus, u koji ulažu i mirovinski fondovi, umjesto da uloži u tvrtku Zagrebmontaža, 117,5 milijuna kuna dao je Agrokoru. Na kraju nisu vratili 45 milijuna kuna, pa je proširena istraga i na vodstvo fonda i na Todorića.
Sud im je postao poput drugog doma
Bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženom za korupciju i zloporabu položaja, u nizu predmeta sude od 2011., a pravomoćne presude još nema, pa se kraj njegovoj sudskoj odiseji niti ne nazire.
Bivšeg šefa HGK Nadana Vidoševića uhitili su krajem 2013. Na zagrebačkom Županijskom sudu još mu traje nepravomoćno suđenje. Zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića uhitili su krajem 2014., a tek mu je ove jeseni počelo suđenje u predmetu Agram, i to samo prema sedam točaka optužnice. Tri su vraćene Uskoku na dopunu. Suđenje će mu trajati barem još nekoliko godina, i to samo do nepravomoćne presude. Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec nepravomoćno je oslobođen optužbe u predmetu Spice. Do pravomoćnoga kraja tog predmeta, tvrdi njegov odvjetnik Anto Nobilo, proći će još koja godina. U predmetu Bankomat, u kojem sude Josipu Protegi i drugim bivšim čelnicima Hrvatske poštanske banke, uhićenima još 2010., suđenje je zapelo zbog pogreške vještaka. Sutkinja je naredila novo vještačenje, koje se oduljilo, pa se ni osam godina nakon uhićenja Josipa Protege i drugih kraj nepravomoćnog suđenja niti ne nazire. Bivša direktorica Karlovačke banke Marija Šola i njezini sinovi uhićeni su u travnju 2013. Uslijedila je istraga, pa je prošlo nekoliko godina do početka suđenja, koje još traje