Arhitekt Otto Barić bio je gost Novog dana N1 Televizije. Komentirao je obnovu Zagreba i Banije, u kakvom se stanju nalaze objekti na Donjem gradu te u kojem bi smjeru trebala ići obnova Zagreba.
Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas se održava sastanak Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Arhitekt Otto Barić komentirajući sredstva koja će biti dodijeljena u ovoj tranši kaže da se radi o pet milijardi kuna, što je oko 5, 6 posto od ukupne štete.
“Ta sredstva će se primarno iskoristiti na zbrinjavanje štete na objektima koji su javni. Mislim da od prve tranše građani Zagreba neće imati prevelike koristi”, dodao je.
Nedostaje čitav niz koraka
Smatra da komunikacija Grada i Vlade RH prema građanima nije dobra te da su ljudi u potpunosti zbunjeni.
“Nedostaje čitav niz koraka od kojih nijedan nije pokrenut, osim što nam je Europa dala sredstva. Sve što je trebalo raditi zadnjih 10 mjeseci se nije napravilo, niti se počelo s time nažalost”, ističe Barić.
“Nitko nije napisao što će platiti grad Zagreb, a u Zagrebu je uvijek upitno i od kojih sredstava će se platiti. Neki objekti imaju više vlasnika, svi se suvlasnici moraju složiti oko obnove, pa nisu provedena etažiranja…”, ističe Barić brojne probleme te dodaje: “Bojim se da je ovo 29.12 što se desilo u Petrinji i što je strašno, ponovo razdrmalo Zagreb. Te štete koje na prvi pogled nisu evidentne vjerojatno su vrlo ozbiljne.”
“Treba jasno i glasno reći, svi objekti, oko 90 posto objekata u Donjem gradu su na neki način dobili oštećenja. To su mikropukotine, a u te mikropukotine potom ulazi kiša, vlaga, mraz kada padnu temperature. Sve to dodatno oslabljuje sve te elemente”, istaknuo je.
Komentirao je i rad Fonda za obnovu.
“Siguran sam da će Vanđelić to što će raditi raditi dobro. On je vrstan stručnjak. Pitanje je ako je to samo podjela novaca – to je okej. Ali da bismo došli do podjele novaca trebamo znati kome će se i za što dati ti novci i kako će se dokazati da su sredstva koja se daju primjerena onome što treba odraditi”, ističe te dodaje da će Fond u Baniji, tj. pri dodjeli sredstava ljudima na tom području funkcionirati lakše jer je, nažalost, više ljudi ostalo bez krova nad glavom. “Puno je problema” ističe Barić.
“U Zagrebu smo čekali 10 mjeseci i još uvijek dan-danas ne znamo je li moguće i koji objekt je moguće zamijeniti zamjenskim objektom, a koje objekte je nemoguće taknuti. A što mi stvarno čuvamo? Ambijent, fasadu, zidane volte koje su građene prije 120 godina, zabate, dimnjake? Ta naša nesretna prebirokatiziranost dovodi nas u situaciju da ćemo sljedeći potres vrlo vjerojatno dočekati s istom situacijom kao sada”, smatra.
Treba donijeti odluku – što se čuva?
“Treba donijeti odluku – što se čuva? Čuva li se ambijent, fasada… Od nesakralnih objekata ima siguro 30 posto koji su oštećeni ta koje bi bilo puno bolje, jednostavnije i efikasnije srušiti i zamijeniti boljim”, dodaje.
“Kad živimo u gradu moramo biti sigurni da je taj grad siguran za nas”, još ističe.
Pojasnio je da su građevine koje su građene u Zagrebu u razdoblju od 1890. do 1930., a koje su uglavnom radili arhitekti iz Beča rađene bez razmišljanja o horizontalnim silama. Tek se nakon velikog potresa u Skopju pri gradnji počinje uvoditi i protupotresna gradnja. “Sve što se danas gradi i projektira radi se prema važećem EUROCODE-u i ti objekti su prema seizmološkoj karti projektiraju na potencijalni potresni hazard visokog stupnja, to je do 7 po Richteru. To znači da bi objekti potres do 7 stupnjeva po Richter trebali podnijeti bez većih oštećenja. Tek na nekom katastrofičnom potresu od nekih 8 po Richteru bi se oni bitno oštetili. Ako je građeno po pravilima, neće se ništa desiti s objektima”, zaključuje Barić.