Neke od promjena u predstavljenom novom zakonu u prometu su privremeno oduzimanje vozila te povećanje novčanih kazni za prekršaje do 20.000 kuna.
Uvodi se i povećanje negativnih prekršajnih bodova, povećanje sigurnosnog razmaka na cesti, obavezni liječnički pregled starijima od 67 godina i snimanje vozačkih ispita. Do srijede na hrvatskim cestama poginulo je 297 ljudi.
Utjecaj tehnologije
Ove crne brojke i neodgovorno ponašanje sudionika u prometu, potaknule su Ministarstvo unutarnjih poslova da izmjeni postojeći zakona o prometu. Radna skupina, u kojoj su predstavnici MUP-a i stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti, je finalizirala prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
- Stari zakon je bio dobar, ali morali smo ga mijenjati jer se promijenilo i društvo. Novi zakon mora se prilagoditi tehnologiji koja jako utječe na sudionike u prometu - rekao je prometni stručnjak Ivan Dadić na stručnom skupu pod nazivom “Prijedlog mjera za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu”. Ono na što je javnost najviše reagirala je izmjena o privremenom oduzimanju vozila. Treba naglasiti da će se vozilo oduzimati isključivo vozačima koji su najmanje već dva puta pravomoćno kažnjeni te koje se i treći put ulovi u prekršaju. O trajnom oduzimanju vozila ne može odlučivati policija, nego samo i isključivo nadležni sud.
- Cilj mogućnosti oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja je dati do znanja vozaču, koji radi prekršaje, da je vozilo opasno sredstvo ako se ne koristi na primjeren način - poručili su iz MUP-a te dodali da na taj način žele vlasnike obavezati da pripaze kome posuđuju svoja vozila i da provjere ispunjavaju li “prijatelji” potrebne uvjete.
Prevelika brzina
Uz Dadića, zakon je komentirao i policijski savjetnik, mr. sc. Miron Huljak.
- Najčešće ubojice u prometu su prevelika brzina, alkohol, nevezanje pojasa i mobitel u vožnji. Uzrok u više od 50 posto smrtnih slučajeva tijekom prometne nesreće upravo je neprilagođena brzina - rekao je Huljak. Prije privremenog oduzimanja vozila traže da vozače kazne puno višim kaznama nego sad.
Takve kazne trebale bi odvratiti počinitelja od ponavljanja najtežih prekršaja. Dosadašnje kazne od 5000 kuna bit će puno veće.
Za nevezivanje sigurnosnog pojasa kazna bi se također povećala na tisuću kuna.
- U velikom broju slučajeva nevezani putnici izlijeću i auto ih gazi. Prema našim procjenama, smrtnost u prometu bi pala za deset posto ako bi se svi sudionici prometa vezali. Tako nešto jednostavno može spasiti desetke života godišnje - rekao je jedan od organizatora stručnog skupa i prometni stručnjak Željko Marušić.
Istraživanjem MUP-a,pokazalo se da se manje od 14 posto građana veže kad se voze na stražnjim sjedalima, dok se na prednjem veže samo njih 60 posto. Kazne će dočekati i roditelje koji na nepropisan način prevoze djecu u vozilima. Ne koristeći sjedalice ili pravilno postolje roditelji će sad, umjesto 500, platiti 1000 kuna kazne.
- Poseban problem je prijevoz djece. Danas više od 60 posto djece stradava u prometnim nesrećama kao suputnici u vozilima. Prošle godine smrtno je stradalo osmero djece. Petero u prometu, a četiri od njih jer nisu propisno prevezeni. Osim najmlađih sudionika, zakon se mijenja i za one najstarije. Prema tome bi se vozačima starijim od 65 godina uveo obavezni liječnički pregled - rekao je Huljak. Tom prijedlogu protivi se Matica umirovljenika Hrvatske.
- Samo deset posto vozača je starije od 65 godina, a oni sudjeluju u samo osam i pol posto prometnih nesreća. Prema tome, vjerujemo da nema potrebe za uvođenjem takvog zakona - poručili prije nekoliko dana su iz Matice umirovljenika Hrvatske i zatražili od Vlade da razmisli prije o tim mjerama.
Osiguravajuća društva
Kao prijedlog u novom zakonu, Huljak je naveo i veću uključenost osiguravajućih kuća. Stoga se predlaže smanjenje premija za sudionike u prometu koji dulje od pet godina ne krše zakon.
- Nevjerojatno je da sektor osiguravatelja ne može investirati u nešto što će i njima donijeti korist. Prometne nesreće Hrvatsku godišnje stoje više od 8 milijardi kuna - rekao je Huljak.
Edukacija o prometu
Vjeruje kako bi se taj trošak značajno smanjio ako bi se sudionici više pridržavali zakona. Iako je sam zakon već podigao veliku buru, on još nije pokazan javnosti. Nakon što se zakon objavi na stranicama e-savjetovanje, javnost ima mjesec dana da se izjasni o promjenama. Nakon toga se još mjesec dana dorađuje i sastavlja te se šalje svim ministarstvima. U konačnici Vlada i Sabor su ti koji otvaraju raspravu o Zakonu i koji ga usvajaju. Najbrže što bi ga Sabor mogao usvojiti je četiri mjeseca. Oko jedne stvari svi se mogu složiti, a to je da treba povećati edukaciju o sigurnosti u prometu, kako za najmlađe, tako i za najstarije.
- Ako do iduće godine uspijemo spasiti i jedan dječji život, smatram to uspjehom - rekao je Marušić.