Iako se često susreću s neugodnim komentarima vezanima uz svoju visinu, ljudi koju su nekoliko centimetara niži, zapravo su oni koji nam uvijek poprave dan dobrom šalom, priskoče u pomoć kad nam je to najpotrebnije te se ne boje zauzeti kako za sebe tako i za prijatelje. Osim toga, ambiciozni su i uspješni, što dokazuju i mnoga poznata lica koja nisu dopustila da njihova visina stane na put ciljevima koji su si zacrtali.
Prisjetimo se samo ''Purple Rain'' generacije i legendarnog Princea, koji je unatoč 160 centimetara visine postao najdojmljiviji pjevač svih vremena i ostavio dubok trag u glazbenoj povijesti. Predrasude su razbili i poznati komičari Danny DeVito te Kevin Hart, koji je jednom prilikom izjavio kako je, usprkos tome što su ga oduvijek ismijavali, naučio voljeti sebe i zbijati šale na svoj račun. Međutim, osim problema sa samopouzdanjem, niski rast može biti indikator različitih medicinskih stanja.
Prijevremeni porođaj, dijabetes...
Kako je pokazalo istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu PLOS Medicine, niske žene imaju kraću trudnoću, što može dovesti do raznih poremećaja kod djeteta. Prosječna težina novorođenčeta iznosi od tri do četiri kilograma, a dužina od 50 do 55 cm. No ako dođe do prijevremenog porođaja, dijete će biti znatno manje i lakše te imati problem s, primjerice, nerazvijenim plućima, infekcijama i slično.
Osim toga, pojedina su istraživanja dokazala kako su upravo niski ljudi izloženi većem riziku od pojedinih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, zbog čega se preporučuju vježbanje, pravilna prehrana i umjerenost u konzumiranju alkohola. Također, neke studije govore o tome kako visina utječe na razvijanje koronarne bolesti, a časopis Stroke objavio je kako niska djeca u budućnosti imaju veću šansu dobiti moždani udar. No što učiniti ako primijetite da vaše dijete možda ima problem s rastom?
Ulogu ne igra samo genetika
Na rast i razvoj djece utječu mnogi faktori, poput genetike i hormona, ali i vanjski utjecaji (prehrana, kronične bolesti, psihičko stanje, socioekonomsko okruženje...). Od rođenja pa do otprilike prve ili druge godine djeca najviše rastu, nakon čega se taj proces usporava. Kad počnu ulaziti u fazu puberteta, ponovno dolazi do naglog uzleta. Djevojčice obično dosegnu svoju konačnu visinu oko 16. a dječaci oko 18. godine.
Parametri prema kojima se prati rast i razvoj djeteta jesu tjelesna masa, tjelesna visina i opseg glave. Putem centilne krivulje rasta označavamo mjeru koju uspoređujemo s varijacijama koje se nalaze na krivulji i gledamo je li dinamika rasta dobra kroz vrijeme. Osim nje tu je kalkulator visine, putem kojeg možete provjeriti koja je očekivana visina djeteta za njegovu dob. Ako uočite odstupanja, vrijeme je da se konzultirate s liječnikom.
Obavezan posjet pedijatru
Kod djeteta rast manji od četiri centimetra na godinu znak je za uzbunu i svakako biste trebali posjetiti pedijatra. Najčešći uzrok zaostajanja u rastu obično je vezan uz prosječnu visinu roditelja koji su nižeg rasta, a drugi po redu vezan je uz konstitucionalno usporen rast sa zakašnjelim pubertetom. Riječ je o normalnoj varijantni u kojoj dijete dosegne prosječnu visinu malo kasnije.
Osim toga postoji primordijalno zaostao rast, u kojem zaostajanje počinje u maternici jer se dijete rodi s manjom težinom i dužinom, a nakon rođenja primjećuju se mršavost, asimetrija lica, spušteni kutovi usana itd. Osim ovih postoji još lepeza uzroka, pa je zasigurno poželjno pratiti rast i razvoj djeteta kako biste na vrijeme mogli reagirati. Osim kontinuiranih mjerenja, svakako obratite pozornost na pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, ali i omogućavanje normalnog okruženja.