Već i vrapci na grani znaju da je prehrana početak i kraj svake priče o zdravlju i fit tijelu. I mnogi se, u namjeri da smršave, bilo da je riječ o zdravstvenim ili estetskim razlozima, odlučuju na neku vrstu dijete vjerujući kako će ih baš ona dovesti do idealne kilaže.
Nažalost, većina dijeta najčešće rezultira kratkotrajnim gubitkom težine koji nije održiv. Praksa je dokazala da ljudi često tijekom dijete ili nakon što završe s njom, dožive potpuno suprotan učinak - udebljaju se! Takve fluktuacije težine mogu biti izuzetno štetne za mentalno i fizičko zdravlje pojedinca. One su također povezane s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i visokoga krvnog tlaka.
Saznajte kako nedovoljan unos kalorija može potaknuti debljanje te kako izgraditi zdrav odnos prema hrani, ali i vlastitom tijelu.
Bitka s mozgom nije nimalo laka
Neuroznanstvenik Stephan Guyenet, autor knjige "The Hungry Brain", objasnio je za NBC News kako tjelesnu težinu zapravo regulira mozak. I kad god se ta težina previše promijeni, mozak će intervenirati kako bi je vratio na prijašnje stanje, odnosno na ono za koje misli da je odgovarajuće. I baš kao što svako tijelo ima optimalnu tjelesnu temperaturu, koja, ako se značajno promijeni, mozak aktivira sustav obrane, tako i svatko ima određenu razinu tjelesne masti s kojom je organizam najsretniji. Zato, kad gubite na težini, mozak dobiva signal da se počne boriti da povrati izgubljenu masnoću.
Ovaj prirodni biološki proces zapravo je odgovor tijela na gladovanje. Ako ne unosite dovoljno hrane, mozak pojačava osjećaj gladi, a metabolizam se usporava kako bi sačuvao energiju i utrošio je na stvaranje zaliha masti. Drugim riječima, glad vas doslovno može umoriti.
Upravo zbog svega ovoga Sandra Aamodt, neuroznanstvenica i autorica knjige "Why Diets Make Us Fat", tvrdi da ljudi koji prakticiraju dijete postaju s vremenom sve izloženiji stresu, upadaju u zamke emocionalnog prejedanja i jedenja iz dosade.
Drugačiji pogled na hranu
Umjesto dijete, mnogi se stručnjaci, poput Aamodte i Guyeneta, zalažu za intuitivno jedenje. Riječ je o pristupu prehrani u kojem slušate svoje tijelo i hranite ga onime što ono želi - ponekad je to kelj, a ponekad komad torte - i u količinama koje mu najbolje odgovaraju.
Konkretnije, glavna ideja ovog načina prehrane je ta da biste trebali jesti kad ste gladni i prestati kad ste siti. Međutim, koliko god ta teza zvučala jednostavno, nekad nije lako odrediti jeste li u određenom trenutku uistinu gladni, jer vašem tijelu nedostaje nutrijenata, ili je riječ o emocionalnoj gladi, koja je potaknuta nekom emocionalnom potrebom. Tako su tuga, usamljenost i dosada samo neki od osjećaja koji mogu stvoriti žudnju za hranom i potaknuti prejedanje - što se posljedično manifestira kroz krivnju i mržnju prema sebi.
Iako se može činiti da na ovaj način mršavite sporije nego što bi to možda bio slučaj s nekom klasičnom dijetom, važno je istaknuti da je jedna od glavnih prednosti intuitivnog hranjenja - koju vjerojatno ne biste postigli kroz dijetu - bolje psihičko zdravlje. A ono uključuje zdrav stav prema hrani i pozitivan pogled na sliku vlastitog tijela.
Osim toga, osvijestite što jedete i ograničite unos šećera u organizam je on nema nutritivnih vrijednosti, umjesto toga okrenite se zdravim alternativama koje će vam stabilizirati energiju i utažiti želju za slatkim.
Ne zanemarujte tjelesnu aktivnost
Jedan od ključnih principa intuitivnog jedenja je pokret. Naime, ako odlučite uklopiti u svoj život ovaj način prehrane, morate što prije otkriti načine kretanja tijela u kojima istinski uživate. To ne mora uključivati svakodnevne odlaske u teretanu, višesatna trčanja ili dizanje utega teških nekoliko desetaka kilograma jer nije važno da samo trošite kalorije i mršavite nego da osjetite energiju i snagu u sebi.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), tjelesna aktivnost ima značajne zdravstvene prednosti za srce, tijelo i um. Ona pridonosi prevenciji i liječenju zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i dijabetes, smanjuje simptome depresije i tjeskobe te poboljšava vještine razmišljanja, učenja i prosuđivanja.
Nažalost, gledajući globalnu sliku, čak 1 od 4 odrasla muškarca i 1 od 3 odrasle žene ne zadovoljavaju preporučene razine tjelesne aktivnosti. Takvi ljudi imaju od 20 do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s onima koji su aktivni. Zapamtite, i malo tjelesne aktivnosti bolje je nego ne raditi ništa.