Zadnja provedena istraživanja kažu da oko 1/4 stanovnika Hrvatske pati od nesanice, ali može se pretpostaviti da su zbog mnogih izvanrednih društvenih zbivanja u posljednje tri godine ovi podaci još i viši, saznajemo od specijalistice neurologije i somnologinje dr. med. Ane Marije Šantić, koja radi u Centru za poremećaje spavanja i budnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.
- U našim ambulantama zabilježili smo značajan porast nesanice u doba pandemije, a osobito nakon potresa. Nažalost, i dalje ima pacijenata koji iznose strah od ovih događaja kao glavnu tegobu koja im ometa spavanje. Iako je tijekom proteklih godinu dana broj takvih pritužbi sve manji, broj ljudi koji se suočavaju s poteškoćama u spavanju i dalje je značajan - govori nam liječnica Šantić na početku razgovora.
Koliko sati sna je (ne)dovoljno?
Bilo da je riječ o stresu zbog potresa, bolesti, rasta cijena, poodmaklih godina, trudnoće ili pomicanja sata, ako poremećaj spavanja traje dugo, može postati kroničan problem. Odraslim i starijima dovoljno je u prosjeku od 7 do 9 sati sna. Međutim, ako se smetnje usnivanja, poteškoće s održavanjem spavanja i/ili rano buđenje javljaju barem tri puta tjedno tijekom tri mjeseca, onda je možda riječ o jednom od najučestalijih poremećaja spavanja - nesanici.
| Dojenčad | 0-3 mjeseca | 14-17 sati sna dnevno |
| Dojenčad | 4-11 mjeseca | 12-15 sati sna dnevno |
| Mala djeca | 1-2 godine | 11-14 sati sna dnevno |
| Djeca predškolske dobi | 3-5 godina | 10-13 sati sna dnevno |
| Djeca školske dobi | 6-13 godina | 9-11 sati sna dnevno |
| Tinejdžeri | 14-17 godina | 8-10 sati sna dnevno |
| Većina odraslih i starijih | 18 i više | 7-9 sati sna dnevno |
Alarmantno stanje
Nesanica je češća kod žena, osoba srednje i starije životne dobi, onih koji rade u smjenama te kod oboljelih od neke psihičke ili druge somatske bolesti, upućuju nas iz KBC-a Zagreb. Ova bolest ne narušava samo kvalitetu spavanja nego negativno utječe i na budno stanje. Dakle, osim noćnih simptoma, osobe s nesanicom imaju dnevne simptome.
- Pacijenti se obično žale na poteškoće uspavljivanja ili buđenja tijekom noći, neokrepljujuće spavanje, umor i bezvoljnost te druge probleme u dnevnom funkcioniranju, poput manjka koncentracije, poteškoća s pamćenjem i slično. Na ciljani upit obično potvrđuju strepnju o nadolazećoj noći, bojazan od toga da neće moći zaspati, brigu za vlastito spavanje, 'navalu' misli navečer i tijekom noći, osjećaj da im je mozak pretjerano aktivan, što sve, naravno, ne pomaže dobrom spavanju - dodatno objašnjava liječnica Šantić.
U slučaju pojave navedenih simptoma potrebno je javiti se nadležnom liječniku obiteljske medicine, koji će procijeniti je li riječ o kratkotrajnim simptomima koje može sam zbrinuti ili će poslati bolesnika na pregled psihologa, psihijatra ili somnologa.
Kako se liječi nesanica?
Somnologinja Ana Marija Šantić upućuje nas da je pri nesanici poželjno provoditi kognitivno-bihevioralne metode liječenja, ali dostupnost takvog liječenja nije uvijek optimalna. Također, nisu ni svi pacijenti dobri kandidati i može se dogoditi da neki jednostavno ne odgovaraju dobro na ovakvu vrstu terapije.
- Takvo liječenje uključuje korekciju mnogih ponašanja vezanih za spavanje, pacijentu se daju detaljne upute o tome što i kako raditi kad ne može zaspati, preporučuje se svaki suvišni boravak u krevetu i spavaćoj sobi, a sve to uz detaljnu analizu spavanja putem dnevnika spavanja, koji pacijenti redovito vode. Daju im i upute za rješavanje pretjerane brige i misli, koji su kod takvih pacijenata nerijetko prisutni, a vjerojatno remete spavanje - kaže.
Zbog navedenih mogućih prepreka u ovakvom tipu liječenja, objašnjava naša sugovornica, značajan broj pacijenata liječi se farmakoterapijom, koju uzimaju redovito ili povremeno.
Treba znati da kronična nesanica i skraćeno vrijeme spavanja mogu biti povezani i s depresijom te razvojem dijabetesa, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Zato su odgađanje liječenja ili njegov izostanak potencijalno vrlo štetni.
Znate li što je higijena spavanja?
S obzirom na to da nesanica može značajno narušiti zdravlje, svima se preporučuje provođenje mjera higijene spavanja, a posebice onima koji osjećaju neke od spomenutih simptoma nesanice.
- Kao najvažnija mjera higijene spavanja u današnje vrijeme nameće se izbjegavanje uporabe elektroničkih uređaja tijekom kasne večeri i noći, s posebnim naglaskom na ekrane koje držimo blizu očiju i koji u najvećoj mjeri emitiraju plavo svjetlo, kao što je ekran mobitela. Na temelju razgovora s mnogim ljudima o njihovim navikama spavanja, mislim da je ovo danas velik i sveprisutan problem, koji se može relativno lako eliminirati, a u večernju rutinu poželjno je uvrstiti druge oblike opuštanja, kao što je čitanje. Također, navečer bi trebalo izbjegavati teške obroke i pijenje alkohola, kofein bi trebalo izbjegavati nakon 16 sati, a za osjetljive osobe granica je već i nakon podneva - upozorava naša sugovornica.
U rutinu higijene spavanja dobro će se uklopiti i Magnezij Noć kapsule od Dietpharma. Riječ je o dodatku prehrani s odabranim sastojcima provjerene kvalitete, od kojih melatonin djeluje tako što skraćuje vrijeme potrebno da zaspite, valerijana pridonosi mirnom snu, a magnezij normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti, lactium® je prirodan, bioaktivni peptid (iz proteina mlijeka), a vitamin B6 pomaže normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti.
Liječnica za kraj ističe da apsolutno provođenje mjera higijene spavanja najčešće ne može dovoljno pomoći onima koji pate od teške kronične nesanice, ali se svakako preporučuje kao prva mjera u liječenju. Za daljnje liječenje potrebno je potražiti stručnu pomoć.