Jeste li znali da je osmosatno radno vrijeme nekada bilo pravi spas za radnike? Naime, u 18. stoljeću društveni se pokret radničkog sloja odlučio usprotiviti vladajućem sistemu. To je zapravo bio odgovor radnika na teške uvjete rada, izrabljivanje djece i radno vrijeme koje je variralo između 10 i 16 sati. Nevjerojatno dugi radni dani nisu bili održivi te je uskoro jedan hrabri čovjek, Robert Owen, započeo kampanju kako bi uspostavio osmosatno radno vrijeme. Njegov slogan bio je "osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora'' te su ubrzo države, jedna po jedna, počele primjenjivati nove uvjete rada. Jedna od prvih tvrtki koja je to napravila bila je Ford Motor Company 1914. godine.
Koliko je to korisno?
No, danas mnogi uviđaju da je i osmosatno radno vrijeme previše te tvrde da bismo najbolje funkcionirali sa 6 sati rada. Najpoznatiji primjer države koja je uvela ovakvo radno vrijeme svakako je Švedska. Tijekom prvih 18 mjeseci eksperimenta medicinske sestre koje su radile 6 sati izvijestile su da su se cijelo to vrijeme osjećale zdravije i produktivnije, prenosi BBC. To je utjecalo i na njihov rad pa se tako drastično smanjio broj onih koje su prijavljivale bolovanje. Nakon povratka na osmosatno radno vrijeme, jedna je medicinska sestra izjavila kako se sada osjeća iscrpljeno te da joj je povratak na staro radno vrijeme također oduzeo dragocjene sate provedene sa sinom.
Jason Fried, suosnivač Basecampa i autor knjige „Ne mora biti ludnica na poslu“, za podcast „Future Squared“ rekao je da za kreativne poslove poput programiranja i pisanja ljudima treba dati vremena da istinski razmisle o svom poslu.
- Da ste ih pitali kada su posljednji put imali priliku stvarno razmišljati o svom radu, većina bi vam rekla da nisu imali priliku razmišljati već dugo, što je zaista žalosno - kaže Fried, koji podržava šestosatno radno vrijeme.
Stiže li se sve obaviti u 8 sati?
Budući da se sve više razglaba o ovoj temi, pitali smo milenijalce kako bi novo radno vrijeme utjecalo na njih te što misle o svemu.
- Činjenica da bih imala više vremena za sebe svaki dan dodatno bi me motivirala da odradim sve zadatke u tih 6 sati - kaže naša sugovornica Lea (26) te smatra da rijetko tko može biti jednako produktivan tijekom svih 8 sati. Slično mišljenje dijeli i Veronika (24).
- Mislim da to hoće li netko stići obaviti posao u 6 sati ovisi o vrsti posla. Ali isto tako, kada bi šestosatno vrijeme postalo standard, i priroda posla bi se prilagodila i vjerujem da bismo "stigli". U osmosatnom radnom vremenu ionako smo produktivni maksimalno 6 sati - kaže Veronika te dodaje da su neka istraživanja pokazala kako je to vrijeme često i manje te da smo zaista korisni samo 4 sata.
- Vjerujem da je za kvalitetu obavljenog posla bolje imati 4 koncentrirana sata nego 8 umornih i isprekidanih - zaključuje Veronika. Iako šestosatno radno vrijeme iza sebe ima čvrste argumente, neki se ipak ne slažu s time da se ovaj oblik rada primjenjuje u svim poslovima.
- Zbog obujma posla, odgovaralo bi mi prva dva kvartala raditi po 6 sati, a druga dva, kada ima više posla, po 8 sati. Nažalost, u blagdansko vrijeme čak mi ni 8 sati nije dovoljno da obavim sve dnevne zadatke, tako da posao svakodnevno dovršavam kod kuće ili vikendom. Uz prekovremene sate koje odradim u ovom blagdanskom razdoblju, bilo bi sasvim logično da ostatak godine radim kraće i time kompenziram prekovremene s više slobodnog vremena - kaže Tomislav (29).
A što vi mislite?