Gotovo 1,2 milijarde ljudi u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, što znači da zarađuju manje od jednog dolara na dan. Zbog života u nehumanim uvjetima i nemogućnosti plaćanja zdravstvene skrbi, siromašni dio populacije pod najvećim je rizikom od raznih bolesti.
Prema istraživanju iz 2017. godine siromašni ljudi u prosjeku obole 10 godina ranije od svojih dobrostojećih susjeda, a prema drugome istraživanju, siromašni imaju čak 50% veće šanse za obolijevanje od srčanih bolesti nego ljudi boljeg ekonomskog statusa.
Siromaštvo povećava šanse za oboljenjima, a bolest zauzvrat onemogućuje izlazak iz siromaštva. Ono stavlja u nezahvalnu poziciju brojne roditelje koji zbog oskudice hrane često žrtvuju vlastiti obrok kako bi djeca mogla jesti.
Loša prehrana ugrožava razvoj mozga
Prema posljednjem izvješću UNICEF-a, trećina djece na svijetu i dvije trećine djece u dobi od 6 mjeseci do 2 godine nemaju zadovoljavajuću prehranu koja bi im omogućila zdrav razvoj. U svijetu je oko 40 milijuna djece koja su premršava za svoj uzrast. Jedna od sedam beba u svijetu rođena je s preniskom tjelesnom težinom, a svake tri sekunde jedno dijete u svijetu umre od gladi, što je 10 000 djece dnevno.
Zbog loše prehrane ugrožen im je razvoj mozga i oslabljen imunitet, zbog čega su podložni infektivnim bolestima. Glavni problem najčešće nije što djeca nemaju što jesti, nego što je dostupna hrana nutritivno loša i nezdrava. To je posebno opasno u ključnih prvih 1000 dana djetetova života. Iako dojenje u puno slučajeva spašava živote, samo je 42% djece do 6 godina bilo dojeno.
Malarija, HIV ili tuberkuloza
Predviđa se da je 2018. godine oko 6,2 milijuna djece i adolescenata (mlađih od 15 godina) te 5,3 milijuna djece mlađe od 5 godina umrlo zbog uzroka koji su mogli biti spriječeni jednostavnim rješenjima kao što su prikladna prehrana, cijepljenje i dostupnost pitke vode. Djeca iz država saharskog područja imaju 15 puta veće šanse za umiranje prije 5 godine života nego djeca iz ekonomski stabilnijih zemalja.
Proljev, upala pluća i malarija bolesti su koje su odgovorne za gotovo polovinu svih smrtnih slučajeva kod djece globalno, dok mlade osobe najčešće smrtno stradavaju od posljedica HIV-a ili tuberkuloze.
Dobro je poznato da ključan uzrok povećanja životnog vijeka u bogatijim zemljama pred kraj 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća nije bio napredak medicine, nego bolji uvjeti pohranjivanja hrane i pitke vode te poboljšanje sanitetskih uvjeta, čemu je poprilično doprinio izum hladnjaka.
Neprekinuti krug gladi
Problem gladi opasan je krug koji traje kroz generacije. Obitelji koje se muče s kroničnom glađu konstantno su bez potrebnih nutrijenata, što utječe na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, a to ih zatim ograničava u obrazovanju ili školovanju. Krug može biti prekinut tek kada svaki pojedinac bude imao dovoljno nutritivne hrane kako bi vodio zdrav i produktivan život.
Prikupljeno 340 000 kuna za pomoć djeci u Hrvatskoj i Ruandi
Plaćanjem Mastercard® i Maestro® karticama u Konzumu osigurane su donacije Udruženju Djeca prva te UN-ovom Svjetskom programu za hranu (World Food Programme).
Tako je prikupljeno 340 000 kuna, od čega je polovica donirana Udruženju Djeca prva za pružanje pomoći socijalno ugroženim obiteljima u Hrvatskoj s djecom, a druga polovica UN-ovom Svjetskom programu za hranu u svrhu osiguravanja školskih obroka u Ruandi, gdje 38% stanovništva živi ispod granice siromaštva, a čak je 35% djece mlađe od pet godina pothranjeno.
Donacija je rezultat zajedničke humanitarne kampanje Konzuma i Mastercarda tijekom koje se u razdoblju od 15. listopada do 15. studenoga, od svake transakcije provedene Mastercard i Maestro karticama u Konzumovim prodavaonicama diljem Hrvatske, dio sredstava odvajao za donaciju.