Boravak u prirodi osigurava nam potrebnu fizičku aktivnost i svjež zrak, uči nas empatiji prema životu, potiče maštu i kreativnost te nas mentalno opušta i ublažava stres. Sve su to dobri razlozi da što više vremena provedete u svom vrtu. No prije svega napravite dobar plan i u skladu s njim počnite s proljetnim radovima u vrtu, a mi vam donosimo pet savjeta koji će vam u tomu i pomoći.
Provjerite stanje alata i kosilice
Prije nego što počnete bilo što raditi u vrtu, provjerite stanje vrtlarskog alata, odnosno koji alat treba čišćenje ili popravak te koji vam nedostaje. Čistoća vrtnog alata važna je kako njime ne biste prenijeli korove i biljne bolesti. Drvene dijelove premažite lanenim uljem, a metalne iščetkajte žičanom četkom kako biste odstranili zahrđale naslage. Pribor za rezanje očistite terpentinom, a zatim njegove ostatke uklonite alkoholom.
Naoštrite oštrice, a dijelove s pregibima premažite uljem. Mokra zemlja jedan je od glavnih razloga hrđanja alata, pa se preporučuje čuvati ga u pijesku. Ako se na njega zalijepi smola, možete je očistiti razrjeđivačem boje. Provjerite i ispravnost kosilice te je po potrebi servisirajte. Također, provjerite ispravnost sustava za navodnjavanje, gumenih crijeva za polijevanje i vrtnih prskalica.
Odredite vrstu tla
Da bismo mogli uzgajati željene biljke, moramo znati koja vrsta tla im odgovara. Ako je zemlja prepoznatljive smeđe, žute ili sive boje, a teksturom je ljepljiva i glatka, riječ je o glinastom tlu. Ono je u rano proljeće teško, puno vode i ljepljivo, što otežava klijanje, ali i pripremu zemlje, no od pomoći može biti dodavanje humusa, koji čini površinski sloj zemlje bogato organskim tvarima i mineralima. Tlo bogato humusom postaje vrlo zahvalno za rad - lako se okopava, ne zadržava previše vlage tijekom zime te se pretjerano ne isušuje tijekom ljeta.
Postoji i pjeskovito tlo, koje je lagano za obradu, ali se brzo isušuje i manje je nutritivne vrijednosti. Tip tla možete odrediti tako da uzmete šaku zemlje i pokušate oblikovati valjak. Ako valjak ne puca, riječ je o tlu bogatom glinom, a ako puca, riječ je o pjeskovitom ili tresetnom tlu. Tek kad znate kakvom vrstom tla raspolažete, možete početi planirati koje biljke želite posaditi. S ukrasnim biljem koje se sadi u posude malo je lakše jer za njega već postoji kupovna zemlja u vrećama, koja je prilagođena vrsti biljke koju sadite.
Što se i kad sadi i sije
Travanj je mjesec u kojem se tipično siju mahune, cikla, krastavci, mrkva, salata, patlidžan, peršin, rajčica, paprika, tikvice i poriluk. U nadolazećemu mjesecu svibnju siju se koraba, rotkva, celer i kukuruz. Osim sjetve, u ovom je razdoblju vrlo važno provesti zaštitu protiv opasnih nametnika kao što su plamenjača i pepelnica.
Što se tiče ukrasnog bilja, popularne su lukovice, gladiole, begonije, maćuhice, dalije i neveni. Treba imati na umu da gomoljasto i lukovičasto cvijeće ne podnosi stajski gnoj i nepropusno tlo, zbog toga tlo treba biti pjeskovito i propusno. Manje lukovice treba saditi na dubinu od oko 15 cm, a veće na dubinu od oko 30 cm.
Sagradite prostor za sakupljanje komposta
Ako ga još nemate, pravo je vrijeme da sagradite komposter. Kompost služi kao sredstvo za rast te sadrži minerale i nutrijente neophodne za rast biljaka. Osim toga, odličan je način rješavanja biootpada koji ste proizveli u svom kućanstvu. Prostor za kompostiranje možete izraditi sami, recimo od paleta, ili kupiti gotov komposter. Ne zaboravite da kompost morate s vremena na vrijeme promiješati kako bi zrak došao do svih slojeva. Također se pobrinite za to da je bioraznolikost komposta što veća, primjerice da u njemu ima lišća, grančica i ostataka povrća.
Iskoristite pepeo, kavu ili čaj kao prihranu
Za kraj vam donosimo jedan domišljat vrtlarski trik, a to je da sljedeći put ostatke kave ili čaja ne bacite u odvod nego u posude svojih biljaka u vrtu. Naime, ostaci ovih napitaka bogati su dušikom, a sadrže i manju količinu fosfora. Ovu praksu primjenjujte na biljkama koje inače vole kiselo tlo. Osim toga, za prihranu možete iskoristiti i pepeo koji je ostao nakon izgaranja neobrađenog drva. Pepeo podiže pH vrijednost tla i sadrži kalij, koji će najbolje pomoći korjenastom povrću, kao što su celer, cikla, mrkva, peršin i dr.
Potrudite se izdvojiti barem jedan dan u tjednu za radove u vrtu. To će pozitivno utjecati na vaše psihičko i fizičko zdravlje, a istraživanje časopisa Alzheimer's Disease pokazalo je kako različite fizičke aktivnosti, od kojih je jedna i vrtlarenje, smanjuju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.