Letjeti nikad nije bilo jeftino i jednostavno kao što je to danas. Cijene avionskih karata za europske destinacije mogu se kupiti i za manje od 30 eura. Međutim, cijenu jeftinih karata i vremenski sve kraćih letova, nažalost, plaća naš planet. Letenje u prosjeku emitira šest puta više stakleničkih plinova nego brzi vlakovi. S obzirom na to da su europske prijestolnice doista blizu jedna drugoj, putovanje avionom mogli bismo zamijeniti alternativama kao što su vlakovi, automobili i autobusi.
Usporedbe radi, let od Berlina do Praga ispustit će čak 107,3 kilograma CO2, a vlak na istoj destinaciji ispustit će samo 17,1 kg CO2. Ukrcate li se na let od Pariza do Barcelone, avion će ispustiti nevjerojatnih 237,7 kg CO2, a vlak samo 11,4 kg CO2. Nadalje, jedan povratni let iz Montreala u London emitira onoliko ugljika koliko grijanje europskog doma tijekom cijele godine, a da je sektor zrakoplovstva nacija, bio bi među deset najvećih svjetskih emitera ugljikova dioksida.
Možda ove brojeve dosad nismo shvaćali previše ozbiljno, ali ispušni plinovi iz zrakoplova utječu i na klimatske promjene. Procjenjuje se da će do 2050. temperatura zraka narasti i do dva stupnja upravo zbog prevelikih zagađenja koja nastaju prilikom polijetanja i slijetanja aviona. No, osim klimatskih promjena, prema pisanju National Geographica, ovakva zagađenja mogu promijeniti i ljudski DNK te u samo tri dana povećati stopu raka i drugih bolesti.
Naime, čestice koje se ispuštaju prilikom leta zrakoplova uključuju lebdeće, sićušne komade prašine, metala ili čađe u zraku, koje se mogu zadržati duboko u plućima. Izloženost toj tvari povezana je s respiratornim bolestima, rakom pluća i srčanim problemima. Osim toga, štetne tvari koje se ispuštaju polijetanjem i slijetanjem aviona ubijaju više ljudi na svijetu nego avionske nesreće. Procjenjuje se i da je oko 8000 smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano onečišćenjem iz zrakoplova, a oko 2000 smrtnih slučajeva posljedica je onečišćenja koje nastaje tijekom polijetanja i slijetanja.
Naravno, ovi zabrinjavajući podaci nikako ne znače da morate prestati putovati. Nasreću, sve veći trend u svijetu i turističkom sektoru predstavljaju održiva putovanja. U Europi postoje mnoge ture na kojima možete uživati i istodobno doprinositi očuvanju planeta.
Održive turističke destinacije
S više od 1000 milja povezanih biciklističkih staza i mirnijih cesta kroz divlje prirodne krajolike, najduža potpuno označena biciklistička staza na svijetu nalazi se u Poljskoj. Ako ste ljubitelj aktivnog odmora, možete uživati u vožnji biciklom s pogledom na goleme šume i planine. Odlučite li se na putovanje u Španjolsku, ova održiva europska destinacija nudi beskrajnu zabavu ronjenja i čišćenja morskog dna uz prekrasne obale Costa Blance. Ako želite posjetiti Portugal, u održivom načinu putovanja možete uživati tako što će vaš posjet biti usmjeren na organske farme i organsku hranu.
Ipak, najodrživija destinacija koju možete posjetiti je Švedska. Šveđani su i službeno najodrživiji domaćini, a toliko su se okrenuli ekološkom načinu življenja da su osmislili i društveni pokret protiv letenja: Flight shame ili flygskam. Cilj pokreta je smanjiti štetni utjecaj zrakoplovstva na okoliš, a to su, čini se, i ostvarili. Naime, broj putnika u deset najprometnijih zračnih luka u Švedskoj smanjio se za 5% u odnosu na godinu ranije. Odlučite li povesti se za švedskim primjerom, najčarobnije i ekološki prihvatljivo putovanje je vlakom.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.
Sinonim za ekologiju
Da se turistička industrija okrenula održivosti i ekološkoj mobilnosti, potvrdio nam je i Slaven Vrhovski, član uprave i jedini osnivač tvrtke Wawa, koja posluje već 17 godina. Primarna djelatnost ove tvrtke je projektiranje, proizvodnja, implementacija i održavanje rješenja e-mobilnosti u različitim poslovnim sustavima u regiji Adriatic i Poljskoj.
- U domeni našeg poslovanja smatram da smo u Hrvatskoj dovoljno ekološki osviješteni. Jedna od kategorija klijenata koje su nam izuzetno važne su velike turističke kompanije. Gotovo sve te kompanije preuzele su naša rješenja za logistiku turističkih destinacija, ne zato što je riječ o ekonomski povoljnim rješenjima nego gotovo isključivo zato što su time željeli poboljšati ekološki utjecaj svojeg poslovanja – kaže Vrhovski.
Kako bismo svi bili mobilniji, ali na brži, efikasniji i ekološki prihvatljiv način, bitno je drastično smanjiti broj automobila na cestama gradova i naselja. U tom pogledu, električna vozila, poput električnih autobusa, vlakova, pa čak i električnih bicikala, mogu stvoriti mnogo održiviji sustav urbane mobilnosti nego ovaj koji danas poznajemo i kojim se gotovo i ne koristimo.
- Umjesto da gradimo golema parkirališta oko trgovačkih centara ili aerodroma, ili oko središnjih zona u gradovima, smatram da moramo ulagati u gradske mreže električnih autobusa koji će nas u najmodernijim i ugodnim interijerima svakih 10-ak minuta prevoziti iz točke A u točku B. Jedino time možemo dugoročno osigurati kvalitetne uvjete života u našim sredinama – istaknuo je naš sugovornik.
Od početaka osnivanja i pokretanja tvrtke, priča nam Vrhovski, njihov pouzdan partner je RBA. Uz pomoć te banke uspjeli su izrasti u stabilnu tvrtku.
- RBA je naš partner od prvog dana i od doslovno prve poslovne transakcije koju smo proveli. Rasli smo sve ove godine s tom bankom i izuzetno smo joj zahvalni što nas je sve ove godine podržavala i vodila računa da i mi učimo poslovanje radi dugoročne stabilnosti i prosperiteta. RBA je naš pouzdan partner i naša pouzdana banka. Nadamo se da će nas i dalje pratiti u našim novim izazovima i idejama i veselimo se toj zajedničkoj budućnosti - zaključuje naš sugovornik.