Osim predivnim i čistim morem, naša je zemlja iznimno bogata šumama. Naime, šumarstvo u Hrvatskoj ima stoljetnu tradiciju te se od početka zasniva na održivom gospodarenju.
Prvi stručni udžbenik o gospodarenju šumama bio je "Šumski red Marije Terezije" iz 1769. godine. Taj je dokument zapravo služio kao zakon kojim se usuglasilo na koji će se način brinuti o hrvatskim šumama. Ovim su dokumentom osnovane i prve šumarije na našem području, i to u Krasnu, Oštarijama i na Petrovoj gori. A zanimljivo je da se ista ta godina uzima i kao početak organiziranog i održivoga gospodarenja šumama, koje se kao metoda brige o našim šumama zadržalo sve do danas!
Ključ je u održivom gospodarenju
Povijesno gledano, šume su odavno prirodno stanište većeg dijela Europe i igraju ključnu ulogu u očuvanju okoliša i u životu ljudi. Iako su suočene s mnogim izazovima, kao što su onečišćenje i klimatske promjene, posljednjih je godina porasla svijest o njihovoj važnosti. No naš sugovornik Goran Vincenc, urednik specijaliziranog časopisa Hrvatskih šuma, smatra da se u Hrvatskoj još nedovoljno govori o pravilnoj i prirodnoj obnovi šuma.
Naime, šume kojima se održivo upravlja, osim što zadovoljavaju potrebe divljih životinja, istodobno skladište dovoljno ugljika i ublažavaju moguće rizike od poplava. Metodu održivoga gospodarenja šumama već godinama koriste i naši šumari, koji su postali primjer svim ostalim svjetskim šumarima.
- U prijevodu, to znači da se naši šumari već desetljećima pridržavaju metode prirodnog obnavljanja šuma putem postojećih, materinjih stabala. Time ne samo da ne remetimo staništa mnogim stanovnicima šuma, uključujući svu floru i faunu, nego postižemo da se šume same obnavljaju i postanu onakve kakve su bile - objašnjava naš sugovornik.
Inače, ta metoda uzgoja naziva se Zagrebačka škola uzgoja šuma, a ovu vrijednu metodu uzgoja, ističe naš sugovornik, hrvatski šumari već godinama nastoje prenijeti najmlađim generacijama, kao i kolegama na međunarodnoj sceni.
- Dakle, ključ održivog gospodarstva je u tome da materinje stablo dobro oplodi zemlju za buduće naraštaje stabala, koja će opet rasti prirodnim putem. I to je održivo gospodarstvo na koje treba ciljati - ističe naš sugovornik.
Naše su šume primjer drugima
Upravo ovakav održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama Hrvatskoj je osigurao ljepotu, prirodnost i stabilnost šuma te posljedično njihovu bioraznolikost, koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar i izvan granica Europske unije, smatra Vincenc, koji nam je opisao kako održivo gospodarenje šumama izgleda u praksi.
- Prirodna obnova šuma počinje tzv. pripremnim sijekom. Na taj se način s površine prvo uklone sve vrste koje umanjuju mogućnosti tla za prihvat novog sjemena. Zatim slijedi naplodni sijek, koji se događa nakon godine dobrog uroda sjemena, pri čemu šumari moraju maknuti sve one jedinke koje mladim biljkama priječe dotok sunčeva svjetla jer je ono izuzetno važno za rast novih i mladih biljaka - objašnjava Vincenc.
I tek kad te mlade biljke ojačaju dovoljno za samostalan život, dodaje naš sugovornik, uklanjaju se i posljednja stabla stare generacije te mlada generacija, koja je izrasla iz sjemena materinskih stabala, može krenuti u svoju ophodnju, tj. rasti do gospodarske zrelosti.
To je, ističe Vincenc, jedan od glavnih razloga zahvaljujući kojima su naše šume 95% prirodne, za razliku od mnogih europskih šuma, koje su pretvorene u plantaže i monokulture!
Zdravlje šuma ovisi o svakome od nas
U konačnici, zdravlje naših šuma i briga o njima ovise o pravilnom i održivom načinu gospodarenja, kao i o nama. I zato uvijek budimo svjesni da svojim ponašanjem možemo ugroziti šumu. Ne palimo vatru u blizini šume, ne bacajmo smeće, pazimo kuda gazimo, pa ćemo se i dalje moći hvaliti jednima od najprirodnijih šuma u Europi.