Može li Hrvatska postati sto posto obnovljiva, kako stojimo na tom putu, ali i koji su posljednji aktualni trendovi u solarnoj industriji te općenito u obnovljivim izvorima energije, doznat ćemo na današnjoj konferenciji Bolja energija. Na primjerima domaćih uspješnih gradova vidjet ćemo kakav je naš zeleni potencijal, a uz vodeće stručnjake, inovativne poduzetnike i kreatore energetske politike dobit ćemo i odgovor na pitanje kakva je solarna budućnost pred nama. Osim toga, stručnjaci će na četiri panela diskutirati o potrebama za novim radnim mjestima i obrazovnim programima, ali i oblicima poticaja i financiranja obnovljivih izvora energije.
Hrvatska ima velik solarni potencijal, kaže Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ali dodaje kako cilj nije da postanemo isključivo solarna zemlja nego da se razvije održiv energetski miks koji će uključivati sve obnovljive izvore energije, poput sunca, vjetra, vode, biomase, bioplina i geotermalne energije.
- Naš solarni potencijal je čak 30% veći u odnosu na susjedne zemlje. Panonska Hrvatska ima geotermalni gradijent 60% veći od europskog prosjeka, što otvara dodatne mogućnosti za razvoj geotermalne energije – kaže Pokrovac.
Budućnost solarne energije u Hrvatskoj ima ogroman potencijal, ali još uvijek nismo iskoristili sve mogućnosti koje nam sunčani resursi pružaju. Trenutno je udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije relativno nizak u usporedbi s potencijalom, što znači da imamo puno prostora za rast, ističe Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska.
- Pred nama je put koji uključuje ubrzanu izgradnju solarnih elektrana, pojednostavljivanje birokratskih procedura i konstantno poticanje građana i poduzeća na korištenje solarnih panela i skladištenja zelene energije. Uz to, ključno je modernizirati elektroenergetsku mrežu kako bi se maksimalno iskoristila proizvedena energija. Hrvatska ima idealne uvjete za solarne projekte zahvaljujući brojnim sunčanim danima, a uz prave investicije i podršku, solarna energija mogla treba bi postati jedan od ključnih izvora u energetskoj tranziciji – kaže Stipanović.
Budućnost solarne energije mogla bi biti mnogo svjetlija ako premostimo i određene prepreke s kojima se još susreću svi investitori, smatra Denis Čamber, direktor KONČAR – Obnovljivih izvora.
- Za veću integraciju sunčanih i vjetroelektrana (poslije i baterijskih spremnika) potrebna je bolja i brža koordinacija svih dionika. Tu se prije svega misli na nadležna državna tijela (iz nadležnih ministarstava), subjekte u državnom vlasništvu (HOPS, HEP - ODS), regulatore (HERA, HROTE) te županije i općine. Pritom je nužno u obzir uzeti sve elemente potrebne za uredno funkcioniranje elektroenergetskog sustava u budućnosti (kapaciteti i prostorni raspored elektrana, kapaciteti mreže, upravljanje sustavom, skladištenje energije, naknade i dr.) – ističe Čamber.
A da je potrebna modernizacija prijenosne i distribucijske mreže, istaknula je i Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
- S druge strane, administrativne prepreke i spori procesi priključenja novih kapaciteta koče razvoj. Regulatorni okvir mora osigurati predvidljivost, a suradnja HERA-e, HOPS-a i ODS-a te Ministarstva gospodarstva kao relevantnog tijela nadležnog za energetiku ključna je za ubrzavanje procesa i pružanje jasnih smjernica investitorima – kaže Šćulac.
Hrvoje Maras, glavni voditelj financija Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), kaže da je Hrvatska u odnosu na druge zemlje Europske unije vrlo solidno pozicionirana što se tiče udjela OIE-a u ukupnoj potrošnji energije.
- Međutim, zabrinjavajući je trend posljednjih godina kojim taj udjel ne raste ni približnom brzinom kao u drugim zemljama EU. Dok su neki segmenti, poput solarne energije, doživjeli snažan rast i fazu komercijalne zrelosti, u sektoru prometa i korištenja geotermalne energije pri samom smo začelju – kaže Maras.
Doznat ćemo danas i koliko sadašnji obrazovni programi podržavaju energetsku tranziciju. Nesumnjivo, u zadnjih tridesetak godina u svjetskoj se znanstvenoj zajednici razvila snažna svijest o potrebi očuvanja okoliša, koja je u konačnici, s tržišnom ekonomijom, rezultirala onim što danas poznajemo pod pojmom kružnoga gospodarstva. Nezamislivo je u obrazovanju stručnjaka iz tehničkih i prirodnih znanosti, smatra Bruno Zelić, dopredsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, preskočiti problematiku energetske učinkovitosti, održivosti, kružnoga gospodarstva ili obnovljivih izvora energije.
- Smatram kako visokoškolske institucije u RH daju dobru podlogu za rad u širokom spektru onoga što se danas može svesti pod zajednički nazivnik 'zelenih' gospodarskih djelatnosti. Ključni je problem daje li se stručnjacima, koje sigurno imamo, a prvenstveno tu mislim na pitanja iz djelokruga javnog sektora, prilika donošenja utemeljenih odluka i strategija ili se te odluke donose po nekom drugom ključu – mišljenja je Zelić.
Jedna od tema na današnjoj konferenciji je održivi razvoj i geotermalna energija. Geotermalna energija nije samo potencijal, ona je jedinstveni resurs koji zahtijeva konkretne planove kako bi postao stvarna prednost, rekla je Željka Rukavina iz Sektora za industriju i održivi razvoj, Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo te samostalna savjetnica Hrvatske gospodarske komore.
- Za razliku od mnogih obnovljivih izvora, geotermalna energija nudi stabilnost i pouzdanost neovisnu o vremenskim prilikama, što je ključna prednost u energetskoj tranziciji. Zemlje koje posjeduju geotermalne resurse imaju odgovornost i privilegij da ih koriste. Zemlje poput Austrije i Francuske sad aktivno razvijaju projekte geotermalnoga grijanja u urbanim centrima poput Beča i Pariza, a Hrvatska, iako često percipirana kao da zaostaje, u isto vrijeme kreće s projektima u gradovima poput Zaprešića, Velike Gorice, Vinkovaca, Osijeka. Međutim, iako imamo značajan potencijal, mnoge lokalne zajednice koje raspolažu ovim resursom nailaze na prepreke već u početnim fazama – kaže Rukavina.
Kao globalni lider u inovativnim i održivim građevinskim rješenjima, Holcim omogućuje zelenije gradove, pametniju infrastrukturu i poboljšava životni standard diljem svijeta. O tome će danas govoriti i Tihana Vranković, voditeljica marketinga Holcim Hrvatska d.o.o.
- U Hrvatskoj se ponosimo mnogim projektima koji ne samo da unapređuju infrastrukturne kapacitete nego i postavljaju standarde za održivost u građevinskoj industriji. Među našim projektima posebno se izdvaja druga cijev tunela Učka, gdje je naš ECOPact beton smanjio emisije CO2 za 30%, a ponovnim korištenjem iskopanog materijala uštedjelo se više od 200.000 tona prirodnih agregata, čime je ovaj projekt postao izvrstan primjer kružne gradnje – ističe Vranković.
Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department iz tvrtke Aluminij Industries d.o.o, s ostalim panelistima raspravljat će o održivom razvoju i potencijalu u najširem smislu: od korištenja geotermalne energije u smanjenju emisija stakleničkih plinova, održivih rješenja za pametniju infrastrukturu i kružnu gradnju do održivih praksi u proizvodnji.
- Razine emisija nastalih prilikom našeg proizvodnog procesa među najnižima su u Europi. U 2026. godini primjena europske uredbe CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) nametnut će odgovorniju proizvodnju, pa emisije namjeravamo i dalje smanjivati. Zelena električna energija ključna je za našu proizvodnju, zato smo u fazi razvoja nekoliko solarnih projekata unutar kruga tvornice. Ovi projekti zadovoljit će naše trenutne potrebe za električnom energijom i doprinijet će energetskoj diversifikaciji. Paralelno razvijamo projekte i ulažemo u opremu, što će nam omogućiti preradu većeg udjela aluminijskog otpada, čime dodatno smanjujemo udio ugrađenih emisija stakleničkih plinova u našim proizvodima. Aluminij Industries je već uložio milijune kako bi bila spremna za CBAM u 2026. godini – kaže Ćubela.
Više o ovoj temi čitajte na boljaenergija.24sata.hr.
Organizator konferencije su 24sata, a partneri su HEP, M.T. Abraham Grupa, E.ON, Holcim Hrvatska i KONČAR.