Jeste li se ikad zapitali kako točno razmišljate, odakle dolaze te misli i rečenice koje izgovarate? Ako malo dublje promislite o tome, shvatit ćete da je vrlo teško doći do nekoga konkretnog zaključka i da je zapravo većina tih misli nesvjesna, neki bi rekli kao da se pojavljuju "same od sebe". Takav tip misli zauzima velik dio našeg misaonog prostora.
- Negativne automatske misli pojavljuju se nesvjesno, kao rezultat bazičnih uvjerenja koja su ukorijenjena duboko u nama i koja utječu na sliku o nama samima i svijetu oko nas - objašnjava nam psihologinja i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja Jelena Ćubelić. Naša je sugovornica osnivačica hrvatske platforme za mentalno zdravlje PSYCRO te trenutno radi kao voditeljica ljudskih resursa u oksfordskoj IT firmi.
Kad naše misli postaju problem?
A znate li možda što znači termin misaoni crv? Riječ je o nazivu za stanje fokusiranog razmišljanja, koje pojedinac ostvaruje kad se koncentrira na jednu ideju, a kad prijeđe na drugu, stvara novog misaonog crva. Prema kanadskoj studiji iz 2020. godine, prosječan čovjek u svakom danu stvori oko 6000 takvih misaonih crva, što je zapravo 6,5 misli po minuti ili jedna misao svakih devet sekundi!
Misaoni crvi, odnosno misli imaju ključnu ulogu kad je riječ o tome kako će se netko osjećati i što će sljedeće učiniti. Naša sugovornica ističe da, kad je većina svakodnevnih misli i tumačenja situacija negativna, dolazi do narušavanja kvalitete života i psihičkog zdravlja pojedinca.
Takve misli mogu izazvati i potaknuti osjećaje poput tjeskobe, zabrinutosti, plašljivosti, bezvoljnosti, povećati sklonost odustajanju prilikom suočavanja sa zahtjevima i izazovima života te razviti negativnu sliku o sebi. Kad se radi o mislima koje izazivaju visoki intenzitet emocija kao što su strah i anksioznost, to se često odražava i na fizičko zdravlje, pa se tako mogu pojaviti tjelesni simptomi poput vrtoglavice, crvenila kože, osjećaja vrućine, suhih usta, drhtavoga glasa, ubrzanih otkucaja srca, otežanog disanja, znojnih dlanova. Iz tog razloga iznimno je važno voditi brigu o svojem fizičkom zdravlju tijekom takvih dana - voditi brigu o dovoljnoj količini sna, uravnoteženoj prehrani i dobroj hidraciji organizma.
- Negativne automatske misli ne smatraju se izravnim uzrokom psihičkih poremećaja, ali mogu biti jedan od faktora pri nastanku takvih poremećaja i zato je iznimno važno ovladati načinom na koji razmišljamo te prepoznati u kojim situacijama upadamo u misaone zamke - upozorava Ćubelić.
Opasnost od misaonih zamki
Misaone zamke su razmišljanja na negativan i crn način. Neki ljudi svjesno upadaju u misaone zamke misleći da će tako smanjiti šansu da se nešto negativno dogodi, ali riječ je zapravo samo o zamkama, koje obično nisu istinite.
U neke od najčešćih misaonih zamki u koje ljudi upadaju uputila nas je naša stručna sugovornica:
- Negativne naočale - dopuštaju nam da vidimo samo negativan aspekt događanja. Teško nam je prepoznati dobre ili pozitivne stvari koje nam se događaju;
- Pozitivno se ne računa - na sve ono pozitivno što doživljavamo gledamo kao na nedovoljno važno ili kao na puku sreću;
- Napuhivanje stvari - male negativne stvari postaju veće nego što doista jesu;
- Katastrofiziranje - zamišljate najlošiju moguću situaciju i posljedice;
- Predviđanje - da će se dogoditi nešto loše iako je realno da ne možemo znati koji će točno biti ishod situacije, a odvija se na dva glavna načina, kroz “čitanje misli” - mislite da znate što drugi misle, i kroz “proricanje budućnosti” - mislite da točno znate što će se dogoditi;
- Moranja i trebanja - pravila koja postavljamo sebi i drugima kako nešto mora ili treba biti.
Stvaranje mentalnog filtra
Nažalost, ne možete svjesno odabrati hoće li vaše automatske misli biti negativne i ne možete se natjerati da jednostavno ne razmišljate jer je nemoguće zaustaviti tok ljudskih misli. Ono što možete učiniti je da, nakon što nešto pomislite, smjestite svoje misli u određene kategorije. Naime, automatske misli mogu biti točne i funkcionalne, iskrivljene ili točne i nefunkcionalne.
Kako nam je na primjeru polaganja ispita pojasnila naša sugovornica Jelena, neke od mogućih misli koje tad možete imati su: "Mogao bi biti težak ispit, ali dosta sam se pripremao/la i vjerojatno ću nešto znati", i te su misli točne i korisne, no možete pomisliti i sljedeće: "Bit će katastrofa, sigurno neću proći." To nazivamo iskrivljenim mislima. A ako pomislite: "Mogao/la bih pasti", ta je misao možda i točna, ali je zaista nekorisna i nefunkcionalna u situaciji u kojoj ste pred polaganjem ispita.
- Najvažnije je da znate kako nije svaka misao koja vam prođe kroz glavu točna! Kad smo svjesni toga, ne doživljavamo sve svoje misli na jednak način i učimo se stvaranju 'mentalnog filtra' kroz koji provlačimo svoje misli prije nego što one utječu na nas - kaže psihologinja Ćubelić.
Osnažite se uz mentalni trening
A kada detektirate svoje negativne misli i shvatite u koju ste misaonu zamku upali, možete se na nekoliko načina iz nje pokušati izvući.
- Ako imate negativne misli, zastanite, ponovno sagledajte cijelu situaciju i pokušajte razmisliti koji je pozitivan aspekt situacije ili barem što ste naučili iz te situacije vezano za budućnost. Ako mislite da se pozitivno ne računa, naučite prihvatiti i proslaviti svoje uspjehe, koliko se god mali činili na prvi pogled. Ako predviđate da će vam se dogoditi nešto loše, prestanite gledati u svoju 'kristalnu kuglu' i provjerite što se zaista događa. Ako imate negativne naočale, naučite stati, pogledati ponovno te pronaći pozitivne stvari koje ste možda ignorirali - savjetuje naša sugovornica.
Istraživanja potvrđuju da primjena neke od mnogobrojnih tehnika opuštanja i okretanja sebi pozitivno utječe na raspoloženje i zaustavlja nepoželjan te potencijalno štetan tijek misli. Tim tehnikama pritom se ostvaruje i pozitivan utjecaj na zdravlje te osjećaj dobrobiti. Riječ je o tehnikama poput abdominalnog disanja, progresivne mišićne relaksacije i brige za vlastito fizičko zdravlje, koja uključuje fizičku aktivnost, kvalitetan san, hidrataciju tijela, boravak u prirodi i slično.
- Svi ljudi susreću se s negativnim mislima, ali važno je imati na umu da je način na koji ćemo odgovoriti na tu misao i koliko ćemo joj dati na važnosti pod našom kontrolom - ističe Jelena Ćubelić.