Kad u nečemu posebno uživamo, skloni smo to "bingati", to jest prakticirati iznova i iznova. Jer ako je malo dobro, puno mora biti još bolje, zar ne? Bilo da je riječ o nekoj dobroj seriji, ukusnom jelu ili odlasku u shopping, osjećaj koji se u nama budi tijekom pojedine aktivnosti je nevjerojatan i nije neobično da ga želimo reproducirati više puta.
Isto je i s pijenjem alkohola. Premda mnogi znaju da je pretjerivanje u bilo čemu štetno, zastrašujuća je istina da unatoč tome mnogo odraslih, pa i maloljetnih, ljudi prekomjerno pije - i to redovito. Čini se da je najlošija situacija na našem kontinentu jer od deset zemalja koje najviše piju u svijetu čak devet ih je u EU, piše euronews.health.
Pogledamo li konkretne brojeve, doznat ćemo da u Europi godišnje svaka osoba u dobi od 15 i više godina u prosjeku popije 9,5 litara čistog alkohola, što je ekvivalentno oko 190 litara piva, 80 litara vina ili 24 litre jakih alkoholnih pića. Međutim, za potrebe ovog članka nije nam važno gdje se najviše pije nego gdje se najviše binga (spoiler alert: EU i u tome prednjači). A da bi se nešto kategoriziralo kao "binge drinking", treba biti riječ o konzumaciji 60 ili više grama čistog alkohola u jednoj prilici, što odgovara pijenju više od šest standardnih alkoholnih pića.
Najviše u Danskoj, a najmanje u Turskoj
Kako prenosi euronews.health, od 29 država svijeta koje su sudjelovale u zdravstvenom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gotovo jedna od pet odraslih osoba prijavila je da se prekomjerno opija barem jedanput mjesečno. S najviše epizoda prekomjernog pijenja istaknuli su se stanovnici Danske, to jest oko 37% odraslih osoba u Danskoj prijavilo je binge drinking barem jedanput mjesečno. Sljedeći najlošiji konzumenti su u Rumunjskoj (36%), a slijede ih Velika Britanija i Luksemburg (35%) te Njemačka (30%).
Zanimljivo je istaknuti da su neke zemlje u kojima značajan udio stanovništva svakodnevno pije alkohol, poput Španjolske i Italije, rangirane vrlo nisko na ljestvici binganja; pa tako Turska, Italija i Grčka imaju najmanji broj "binge drinkera".
Što se tiče spolova, čini se da muškarci u Rumunjskoj, Danskoj i Luksemburgu najviše uživaju u epizodama prekomjernog opijanja, a najviše žena koje prakticiraju tu aktivnost zabilježeno je u Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Za Hrvatsku je Izvješće OECD-a "Sprečavanje štetne upotrebe alkohola" pokazalo da se 27,6% odraslih barem jedanput mjesečno upušta u binge drinking i baš kao što je slučaj u drugim zemljama, veći je postotak muškaraca nego žena koji prakticiraju prekomjerno opijanje, a uz to je otkriveno da visokoobrazovane žene u Hrvatskoj imaju 10% manju vjerojatnost da će se upuštati u ovu aktivnost.
No, kako se danas zabavljaju mladi i jesu li upoznati uopće s pojmom 'binge drinking' pitali smo osamnaestogodišnjeg Nikolu iz Zagreba.
- Jasno mi je što bi mogao biti binge drinking, ali nije da nam je to aktivnost koju prakticiramo. Ne pratimo taj trend, ako je to trend. A na pitanje koliko se popije, to ovisi o tulumu ili izlasku, odnosno o tome koliko je dobro. Ako moram staviti broj, onda je to u prosjeku recimo kroz cijelu večer 3-4 pića – opisuje Nikola.
Dodaje i da ga odrasli u njegovoj okolini već godinama 'pune' pričama o alkoholiziranim stanjima, ali tek kada je to iskusio na svojoj koži, shvatio je, kaže, o čemu stvarno pričaju.
- Jednom nisam pazio dovoljno. Ponijelo me, a nisam dobro jeo. Bio sam opušteniji taj put jer su mi roditelji bili stan ispod našeg tuluma. Znao sam da mogu popiti više alkohola nego kada idem negdje sam. Probao sam to, i neću se više upuštati u takva stanja. Naučili su me i danas znam da je pravilo piti puno vode, pa ja onda to i radim – čaša nečega pa čaša vode – kaže nam Nikola.
Preporučene doze?
Kako bi smanjile epizode prekomjernog opijanja, mnoge su države donijele smjernice za odgovornu konzumaciju alkohola, odnosno preporučene količine za manje rizično i sigurnije konzumiranje alkohola. Primjerice, za Kanađane su to na tjednoj bazi dva standardna pića, što podrazumijeva dvije boce piva (0,33 l s oko 5% alkohola), dvije čaše vina (140 ml s 12% alkohola) ili dvije čašice jakog alkoholnog pića (40 ml s 40% alkohola).
Bugarska i Nizozemska kažu da je dnevna preporučena granica jedna čaša vina, jedno pivo ili 50 ml jakog alkoholnog pića. Norveška tvrdi da alkohol ne bi smio premašiti pet posto ukupnog unosa kalorija.
U Hrvatskoj bi umjereno i manje rizično pijenje značilo konzumiranje do tri alkoholna pića na dan za muškarce i dva alkoholna pića dnevno za žene, uz obvezu apstiniranja od alkohola barem jedanput tjedno.
Posljedice prekomjernog opijanja
Prekomjerna konzumacija alkohola, uz pušenje i pretilost glavni je čimbenik rizika za nezarazne bolesti te se procjenjuje da je štetna uporaba alkohola uzročni čimbenik za više od 200 bolesti i ozljeda.
Opijanje je također povezano s tendencijom konzumacije drugih štetnih supstancija i nezaštićenim spolnim odnosom, koji može dovesti do prijenosa bolesti kao što su HIV i virusni hepatitis.
Uz to, jeste li znali da je najviše smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom konzumacijom alkohola zabilježeno upravo u Europi? Složit ćete se s tim da je zato postalo iznimno važno osvijestiti zlouporabu alkohola, osobito kod mladih, od kojih mnogi koji još nisu ni zakoračili u dvadesete, trebaju naučiti kako ne pretjerati, već umjereno i odgovorno uživati u piću.
I na kraju, jedan od najvećih mitova je da se u izlasku, na kućnoj zabavi ili na bilo kojem slavlju ne možete zabaviti ako ne pijete alkohol. To, naravno, nije istina, stoga probajte povremeno prakticirati trijezni izlazak i zabaviti se bez alkohola!