Mi kojima to nije struka tehnološke novitete usvajamo nesvjesno, bez previše razmišljanja, pa tek u retrospektivi, nakon što ih dulje koristimo, shvatimo koliko su nam zapravo unaprijedili svakodnevni život. Evo nekoliko stvari koje su danas posve uobičajene, a prije 15 godina bile su u domeni znanstvene fantastike.
Kupovanje bez izlaska iz kuće
Za bilo koju kupovinu, od prehrambenih namirnica do odjeće i namještaja, u vremenu prije interneta morali smo otići do trgovine ili, još napornije, ići od jedne do druge kako bismo našli ono što trebamo. Istina, neprikosnoveni Amazon otvorio je svoju online trgovinu još 1995. godine, ali do dolaska širokopojasnog interneta u širu upotrebu u Hrvatskoj malo smo od toga imali koristi. Danas u papučama i iz svoje fotelje kupujemo u trgovinama diljem svijeta jer sve su one koje drže do sebe na internetu. Kreditne kartice sve manje koristimo umetanjem u POS uređaje, češće ih samo prislonimo na bankomat ili prepišemo s njih brojeve za popunjavanje web forme.
Plaćanje računa pomoću mobitela
Prije samo 15-ak godina račune smo mogli plaćati samo u institucijama. Trebali bismo se naoružati strpljenjem jer nam je jedina opcija bila čekanje u redovima. I još smo morali razmišljati kad koja poslovnica radi, koji su dani neradni. Pojava internetskog bankarstva omogućila nam je da osnovne financijske poslove odradimo od kuće, a mobilno bankarstvo da to obavimo gdje god se nalazili sa svojim mobitelom. Nema više napornog utipkavanja podataka s uplatnice te posve samostalno jednostavno i brzo možemo provjeriti stanje svojih računa i obaviti osnovne transakcije kao što su prebacivanje novca na tuđi ili svoj račun, plaćanje režijskih troškova itd.
U svakom trenutku znati što rade naši prijatelji
Da bismo saznali što ima novo kod naših prijatelja, morali smo ih nazvati na fiksni telefon i imati sreću da su doma i da mogu neometano razgovarati. Online zajednice počele su nicati širenjem i pojeftinjenjem pristupa internetu, a Mark Zuckerberg promijenio je društveni život mladih ljudi zauvijek kad je 2006. za sve starije od 13 godina otvorio Facebook koji su dotad koristili samo studenti američkih sveučilišta. Danas su naši prijatelji stalno na različitim društvenim mrežama, stoga uvijek znamo gdje se nalaze, što rade i s kim se druže.
Slušanje glazbe koju nismo kupili
Ako smo htjeli poslušati neku pjesmu, prije bismo trebali kupiti cijeli CD ili kasetu. Ili ih od nekog posuditi i presnimiti. Pojava digitalnog formata MP3 i servisa iTunes, koji je omogućio kupnju samo izabrane pjesme, donijela je revoluciju u glazbenu industriju, a 10-ak godina kasnije glazbeni streaming servisi omogućili su nam da širok izbor glazbe slušamo za neveliku mjesečnu naknadu. Sad imamo i YouTube gdje to možemo sasvim besplatno činiti.
Prevođenje sa svih jezika u nekoliko sekundi
Nekad je prevođenje teksta uključivalo listanje rječnika, a često i odlaženje u knjižnicu ili posuđivanje od prijatelja ako odgovarajući rječnik nismo imali. Rječnici su bili skupi, a za neke nama egzotične jezike nisu ni postojali u kombinaciji s hrvatskim jezikom. O instant-prevođenju mogli smo samo čitati u „Vodiču kroz galaksiju za autostopere“. Danas imamo Google Translate koji nam u besplatno i u nekoliko sekundi donosi prijevod. Istina, ne radi to savršeno, ali možemo barem saznati u čemu je riječ u tekstu na nekom manje rasprostranjenom jeziku.
Gledanje svih epizoda serije odjednom
Serije su se prikazivale samo na televiziji i u određenim terminima, a snimiti propuštene epizode nekad smo mogli samo ako smo imali videorekorder. Uz to, najpopularnije serije nismo mogli gledati istodobno s ostatkom svijeta. Primjerice, popularne „Prijatelje“ na hrvatskoj smo televiziji mogli gledati tek 1996. godine, duge dvije godine nakon izlaska te serije u Americi. Danas je snimalica dio TV ponude svakog telekom-operatera, a zahvaljujući filmskim online streaming servisima kao što je Netflix cijelu sezonu bilo koje popularne serije možemo pogledati odjednom i kad poželimo.
Besplatno razgovaranje s ljudima na drugom kraju svijeta
Rodbinu iz Australije zvalo se dvaput godišnje. I to u gluho doba noći ne zbog vremenske razlike nego zato što je tada bila najjeftinija telefonska tarifa kod jedinog telekom-operatera koji smo imali. Tek 2003. godine dvojica Šveđana i jedan Danac kreirali su još uvijek planetarno popularan Skype i omogućili besplatne videopozive, a s vremenom su mu se priključile i druge slične aplikacije, tako da danas rodbinu u dalekom inozemstvu možemo besplatno čuti i vidjeti te na miru razmijeniti sve novosti u obitelji i svijetu.