To je to što me zanima!

Savjet profesorice: Ovo su najbolje aplikacije i alati koji pomažu pri učenju

Kako tehnologiju staviti u funkciju obrazovanja i učiniti je korisnom za učenike, profesore i roditelje, objašnjava profesorica informatike iz Gimnazije Vukovar, koja ujedno svoj posao smatra važnim, plemenitim i nadahnjujućim pozivom
Vidi originalni članak

Tehnologija bi u učionici trebala predstavljati mnogo više od mobitela sakrivenih ispod klupa tijekom nastave. U 21. stoljeću morala bi i trebala bi biti jedan od glavnih alata nastavnicima za prenošenje, a učenicima za usvajanje gradiva.

Kako tehnologiju staviti u funkciju obrazovanja i učiniti je korisnom za učenike, profesore i roditelje, objašnjava profesorica informatike u Gimnaziji Vukovar, Sanja Pavlović Šijanović, koja je u sustavu obrazovanja više od 20 godina. Unatoč svim predrasudama i poteškoćama koje prate njezinu struku, na svoj posao gleda kao na smisao života.

- Svoj poziv smatram važnim, plemenitim i nadahnjujućim, a značenje nastavničke uloge u životu učenika i cjelokupnog društva smatram nemjerljivim. Biti učitelj nije samo zvanje ni zanimanje. To je poziv i način života, koji se osjeti od malih nogu - kaže profesorica.

Učenici nekad i danas

Danas se često može čuti da su novije generacije nezainteresirane, dekoncentrirane i slabijeg znanja od prethodnih. Ova  profesorica informatike ne slaže se s takvim tvrdnjama, u svom radu primjenjuje nove digitalne tehnologije te nam iz prve ruke otkriva kako učenici reagiraju na takvu vrstu nastave.

- Učenike koji žive u dobu svakodnevnih tehnoloških promjena usmjeravam i demonstriram im načine na koje novu tehnologiju te nove alate i platforme mogu iskoristiti za stjecanje i stvaranje novih, potrebnih i uporabljivih znanja. Djeca i mladi imaju potencijala, na nama nastavnicima je da ih potičemo u razvoju njihovih jakih strana stvarajući im izazove baš za njihove individualne potencijale. Jedino takav pristup omogućuje im rast i nova postignuća, bila ona s tehnologijom ili bez nje - kaže sugovornica.

Mnogo profesora i dalje zahtijeva učenje velike količine informacija napamet. Takvo obrazovanje u najmanju ruku nije motivirajuće, a i kontraproduktivno je. Upravo je zato interaktivna nastava mnogo bolja i uspješnija opcija. 

- Danas, recimo, nastavnici informatike osmišljavaju i provode aktivnosti putem kojih učenici razvijaju digitalnu mudrost, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja kako bi, usvajajući pravila učinkovitog i odgovornoga komuniciranja i suradnje u digitalnom okruženju, postali spremni na brze promjene i izazove u području stvaranja i korištenja digitalne tehnologije u svakodnevnom životu. Na taj način i dolazimo do konačnog cilja obrazovanja, a to je stvaranje preduvjeta koji će povećati njihovu zapošljivost i njihovu konkurentnost na tržištu rada.

U svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće na stranici https://edutorij.e-skole.hr dostupni su digitalni obrazovni sadržaji za niz nastavnih predmeta i sve međupredmetne teme od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Sadržaji pokrivaju gradivo prema kurikulumu, a izrađeni su modularno tako da nekoliko modula pokriva kurikulum pojedinog razreda. Uz mogućnost korištenja cjelovitog sadržaja za cijeli razred, svaki se modul može preuzeti i koristiti samostalno. Sadržaji se mogu koristiti online ili preuzeti na vlastito računalo. Uz pojedine sadržaje za nastavnike je dostupan i Priručnik, a zanimljivo je da je određene sadržaje moguće preuzeti i na mobilni uređaj i kao mobilnu aplikaciju.

Kako aplikacije pomažu u učenju?

Osim što učenje čini zabavnijim, tehnologija pomaže i nastavnicima kako bi svojim podučavanjem potaknuli učenike na aktivno sudjelovanje u nastavi. Profesorica Pavlović Šijanović nam je objasnila kako aplikacije mogu pomoći učenicima, ali i profesorima.

- Od alata bih izdvojila Lino i Padlet digitalnu oglasnu ploču za razmjenu iskustava, pri čemu nastavnik izrađuje ploču, a svoje odgovore, razmišljanja ili radove 'postavljaju' učenici. Potom Genially, koji omogućava nastavnicima izradu raznih interaktivnih digitalnih sadržaja, vrlo je zanimljiv učenicima, a nerijetko i sami u njemu stvaraju igre i kvizove. Potom, izdvojila bih nezaobilazne alate za izradu digitalnih plakata Canva i PosterMyWall ili umnih mapa Mindomo ili MindMeister. Alat Tricider (u pisanoj formi) i Flipgrid (u formi audiozapisa) izvrsni su za poticanje rasprava i provođenje glasanja – ističe profesorica.

Kako bi se ovi alati više koristili u svakodnevnoj nastavi, smatra da je prije svega potrebna edukacija nastavnika. 

- Naše osnaživanje nije se dogodilo odjednom, a uključivanje u CARNET-ov pilot projekt e-Škole, u kojem smo stjecali i izmjenjivali znanja i iskustva, prvenstveno mi nastavnici, a koja smo potom primjenjivali u radu sa svojim učenicima, znatno je pridonijelo mnogim našim rezultatima, kao što je, recimo, pobjeda na Arduino Day Community Challengeu 2019. godine u Milanu s Arduino projektom Pametni grad – Vukovar. Za isti projekt dobili smo i posebnu nagradu - Diplomu International Innovation Club 'Archimedes' za najbolji inovacijski projekt za mlade na INOVA BUDI UZOR – zaključuje sugovornica. 

Kako bi omogućio još veću razinu fleksibilnosti u planiranju i razvoju digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika u školama, CARNET je pokrenuo e-Škole Program obrazovanja. Program je namijenjen učiteljima i nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima, a uz radionice nudi i online oblike edukacija, kao što su virtualne radionice, webinari i e-tečajevi. 
Idi na 24sata

Komentari 4

  • 04.05.2022.

    Draga kolegice, uvijek sam bio pobornik novih tehnologija i tehnika, ali u razumnim omjerima. Bilo bi malo čudno da informatiku učite na računalu sa 100 pomičnih kuglica. I sigurno bi djeci bilo dosadno.Pitanje koliko učenici razvijaju mozak koristeći raznorazne aplikacije. Od djece radimo ovisnike o kalkulatoru.Koliko je dobro da djeca ne znaju tablicu množenja i osnovne računske operacije.

  • ptica neznalica 03.05.2022.

    S većinom izrečenog od ove gospođe se ne slažem. Izjave su joj čisti populizam. Sadašnje generacije bolje su s mobitelima i kompjuterima isključivo zato što onda nije bilo toga. Logično razmišljanje nešto je što većina današnje mladeži nema uopće razvijeno, a što je posljedica školskog sustava. Nadalje sposobnosti rada s osnovnim tehnikama su im loše, kao i fizičke predispozicije. Jednostavno više ih je nespretnih nego spretnih. Nije školski sustav za sve kriv. Velika krivica je na roditeljima. Mojoj djeci su se rugali zbog učenja i vježbanja, jer sam od njih tražio znanje. Sin mi se upisao u renomiranu gimnaziju, gdje je nastavio biti izvrstan učenik, a nekoliko učenika koji su došli u tu gimnaziju s prosjekom ocjena 5,0 je palo ili završilo na popravnim ispitima. Roditelji su ti koji od nastavnika traže ocjene koje im dijete nije zaslužilo. Nastavnici pod pritiskom popuštaju, jer su svjesni svoje nemoći da nešto promijene. Nažalost ne vidim kako bi se to moglo promijeniti.

Komentiraj...
Vidi sve komentare