Od turista često čujemo kako hvale Hrvatsku jer je bogata prirodnim ljepotama: morem, planinama, rijekama i zelenilom. No kad bi dublje zašli na određena mjesta, umjesto prirodne atrakcije pronašli bi prirodnu katastrofu. Nažalost, mnoge jame i špilje postale su staništa divljeg otpada koji stanovnici okolnih mjesta kriomice bacaju. Ono o čemu u tom trenutku ne razmišljaju jest da tako štete nevidljivom sustavu koji je za ljude i životinje iznimno važan. No takvi pojedinci ipak nisu jedini problem u ovoj priči.
Mnogo problema i tek poneko rješenje
Kako bismo dobili bolji uvid u cijelu situaciju, o ovoj temi razgovarali smo s dr. sc. Ruđerom Novakom, pokretačem inicijative Čisto podzemlje. Novak nam je objasnio koji su najčešći razlozi antropogenih onečišćenja (ljudski utjecaj) okoliša koja utječu na podzemne vode, odnosno prirodu.
- Jasnije definirani izvori onečišćenja su mnoga divlja odlagališta otpada u krškim špiljama i jamama, problem koji je u široj javnosti tek odnedavno prepoznat. Uz to je poznato još nekoliko izvora antropogenih onečišćenja koja prijete očuvanju podzemnog okoliša. Neposredno onečišćenje voda ispuštanjem kanalizacijskih i drugih onečišćenih voda u podzemlje, kao i posredno onečišćenje voda umjetnim gnojivima, predstavljaju raširene i vrlo složene probleme koje je vrlo teško riješiti. Raširena uporaba pesticida, koji u špiljski okoliš dolaze putem guana (izmeta) šišmiša, stvara dodatne pritiske na osjetljivi špiljski ekosustav - objašnjava sugovornik i dodaje kako je, s obzirom na osjetljivost krških prostora na antropogene utjecaje, adekvatna zaštita okoliša ondje potrebnija nego u bilo kojem drugom okolišu.
- Iako uglavnom nema svijesti o tome, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo, ispod sebe kriju spletove podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav za čovjeka je životno važan. Naime, u krškom podzemlju nalazi se najveći dio strateških zaliha podzemne pitke vode Republike Hrvatske. Procijenjena količina vode u podzemnim krškim vodonosnicima iznosi oko 78% od ukupnih obnovljivih zaliha podzemne vode RH. Upravo su špilje i jame prirodne poveznice, neposredni kanali kojima se oborinska voda procjeđuje i prihranjuje podzemne vodonosnike. Naselja na krškom terenu crpe vodu upravo iz tih vodonosnika, a imajući u vidu razmjere turističke djelatnosti – jasno je da je problem kvalitete podzemnih voda, te s njima povezanoga krškog nadzemlja i podzemlja, pitanje od nacionalne važnosti - upozorava Novak.
Baca se sve i svašta
Prema podacima kojima raspolažu u inicijativi Čisto podzemlje, u Hrvatskoj je očišćeno oko 7% od svih poznatih onečišćenih speleoloških objekata. Kad je riječ o vrstama otpada, evo što ih najčešće dočeka.
- U špilje i jame ilegalno se deponira komunalni, građevinski i krupni otpad, otpad biološkog podrijetla (uginule životinje, klaonički ostaci), ali i razne vrste opasnog otpada (medicinski i kemijski otpad) te ponekad čak i minsko-eksplozivna sredstva. Bilo je tu svega, od namještaja i bijele tehnike do poljoprivrednih strojeva, odjeće, lijekova, bicikala, raznih guma, strvina... - kaže sugovornik i dodaje da su od 2015. do danas organizirali 38 akcija čišćenja ovih deponija.
Napredak je moguć uz edukaciju
Iako je krivicu najlakše prebaciti na osobe koje ilegalno bacaju svoj otpad, naš sugovornik kaže da takvi pojedinci u ovom slučaju nisu glavni problem.
- Ključnu ulogu u očuvanju našega krša ima i sustav gospodarenja otpadom, koji mora funkcionirati tako da je jednostavnije odlagati otpad na legalan način nego ga dopremati do ulaza u jame i bacati ga tamo. Vjerujem da naše podzemlje možemo očuvati samo uz pravilnu edukaciju stanovništva te učinkovit sustav prikupljanja i odvoza otpada. Za edukaciju su ključne upravo suradnje s partnerima, kao što je Lidl Hrvatska, koji u svojem poslovanju našu poruku mogu komunicirati širokim društvenim slojevima.
Podsjetimo, Lidl i HGSS u sklopu inicijative Čisto podzemlje nastavili su uspješni projekt očuvanja voda, u kojem su u godinu dana izvadili čak 70 kubika otpada iz 11 jama i špilja diljem Hrvatske. Tim povodom okupili su se na akciji čišćenja špilje u Gornjem lugu u Ličko-senjskoj županiji te je Lidl donirao 200.000 kuna našem sugovorniku, Ruđeru Novaku iz Čistog podzemlja, a isti iznos doniran je i prije godinu dana. To će ujedno omogućiti da se očisti još više jama i špilja od opasnog otpada.
I vi se možete uključiti u akciju zaštite hrvatskoga krša i voda te ovdje prijaviti lokacije onečišćene ilegalnim otpadom.
Čuvajući prirodu, čuvamo i sebe
Što se više brinemo za prirodu, to će i nama biti bolje jer se upravo iz podzemlja crpi pitka voda, a protok vode kroz podzemlje karakteriziran je velikim brzinama i protocima stijenskim površinama, što onemogućuje njeno pročišćavanje.
- Zato se svako površinsko onečišćenje vrlo brzo proširi podzemljem te dospijeva na prirodne izvore ili kaptaže koje se koriste za vodoopskrbu. Situacija je dodatno otežana zbog toga što čovjeku nisu poznati svi podzemni kanali i putovi kojima se voda kreće, pa je gotovo nemoguće zaustaviti onečišćenje - objašnjava Novak i upozorava da ilegalnim odlaganjem otpada ne ugrožavamo samo ljude nego i životinjski svijet.
- Iz aspekta bioraznolikosti upravo su podzemna staništa neprocjenjivo bogatstvo naše zemlje. Uz poznatu čovječju ribicu, u našem podzemlju otkrivene su ogulinska špiljska spužvica, špiljska mušica (jedina prava podzemna leteća životinja na svijetu), pijavica iz dubokih jama Sjevernog Velebita te podzemni slatkovodni školjkaš.