Mnogi roditelji brinu o tome provode li njihova djeca previše vremena ispred ekrana, ali ponekad je teško procijeniti koliko je to zapravo "previše". Prema nekim stručnjacima, djeca mlađa od dvije godine ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranom, za djecu od druge do 12. godine preporuka je jedan sat na dan, a za tinejdžere i odrasle najviše dva sata na dan. Međutim, s Instituta za dječji um dolazi savjet da ne bi trebalo točno zbrajati djetetove sate ispred ekrana nego je bolja taktika razmisliti je li dijete dovoljno uključeno u aktivnosti važne za njegov zdrav razvoj.
Primjerice, zapitajte se spava li vaše dijete dovoljno i hrani li se (donekle) uravnoteženo? Vježba li, odnosno kreće li se dovoljno svaki dan? Provodi li kvalitetno vrijeme s obitelji? Održava li kontakt s prijateljima? Ulaže li u obrazovanje i ispunjava li zadaću? Troši li vrijeme na hobije i izvannastavne aktivnosti koje su mu važne?
Vrijeme za uspostavljanje granica?
Ako na većinu ovih pitanja možete odgovoriti potvrdno, onda je vjerojatno sve u redu, ali ako ste na mnoga pitanja odgovorili s "ne", možda je pravo vrijeme za intervenciju. Evo koje biste korake u tom slučaju trebali poduzeti:
1. Doznajte što rade u online svijetu
Ako imate dojam da su vaša djeca konstantno uronjena u online svijet, pokušajte najprije doznati kakav sadržaj konzumiraju jer vrijeme provedeno na internetu ne mora biti nužno loše - ono može biti zabavno i poučno te izvrstan način za druženje s prijateljima. Naravno, postoji i druga strana medalje, ona negativna, tako da bi svakako bilo dobro podučiti djecu o sigurnom korištenju interneta i društvenih medija te se pobrinuti za to da budu upoznati s opasnostima dijeljenja privatnih podataka na internetu, internetskog zlostavljanja i razmjene poruka. U slučaju malodobne djece nije na odmet instalirati i neku aplikaciju za roditeljsku kontrolu, kao što su: Google Family Link, Mobicip, Screen Time, Mobile Fence, Net Nanny, Qustodio i tako dalje.
2. Stvorite zonu "bez tehnologije" u svojem domu
Lakše ćete kontrolirati djetetovo vrijeme provedeno pred ekranom ako ga ograničite na jednu do dvije prostorije u domu. Primjerice, na dnevnu sobu ili kuhinju. Granice ne morate staviti samo na prostorije nego i na određene aktivnosti u danu, kao što su obiteljski obroci, učenje i vožnja do škole. Ovo posebno vrijedi za vrijeme prije spavanja - kako biste osigurali djetetu kvalitetan san, savjet je isključiti mu sve ekrane barem sat vremena prije počinka.
3. Postavite se kao primjer
Ako se potrudite s vremena na vrijeme odložiti vlastite ekrane, veća je vjerojatnost da će vaša djeca učiniti isto bez pogovora jer djeca najbolje uče imitirajući. Osim toga, i vi ste vjerojatno svjesni da, kad ste predugo na mreži, to može negativno utjecati na fizičko zdravlje, ali i na raspoloženje, što sigurno ne želite priuštiti svojem djetetu. Konkretnije, može doći do bola i suhoće u očima, glavobolje, umora, problema sa spavanjem, pamćenjem, pažnjom i težinom, razdražljivosti, stresa, anksioznosti i slično.
4. Ponudite dodatno vrijeme pred ekranom kao bonus
Pokušajte iskoristiti dodatno vrijeme ispred ekrana kao poticaj za dobro ponašanje. Recimo, pranje zubi ujutro i navečer, pospremanje igračaka bez prigovaranja i slično mogli bi im donijeti dodatnih deset minuta sljedeći dan. Možete čak s djetetom postaviti ciljeve za dobro ponašanje pa prema tome izraditi "cjenik za ekran" i postaviti ga na istaknuto mjesto kao podsjetnik. Samo pripazite s računicom da dijete ne bi počelo to iskorištavati.
5. Pronađite alternativne obiteljske aktivnosti
Baš kao što ste i vi često online jer vam je dosadno, tako je i s djecom. Zato, da ne bi posezali za ekranom čim ne znaju što bi radili, pokušajte ih okupirati nekim hobijima, sportskim aktivnostima, zaduženjima kod kuće, obiteljskim druženjima, društvenim igrama, izletima i tako dalje. Tjelesna aktivnost i društvena interakcija ionako su ključni za zdrav razvoj djeteta i to nijedna aplikacija ne može nadomjestiti.
Vrijeme u online svijetu može biti korisno
Međutim, složit ćete se s tim da aplikacije poput onih za učenje stranog jezika, za montiranje videouradaka, za rješavanje matematičkih zagonetki, za bilježenje školskog rasporeda i slično pružaju današnjim generacijama prednosti u razvoju kakve mnogi od nas nisu imali u djetinjstvu. I gledamo li stvari iz toga kuta, moderno doba i tehnologija zapravo su odlična prilika za povećanje djetetova uspjeha i postizanje boljih ocjena te za njegovo otkrivanje novih interesa i razvoj vještina izvan, ali i unutar virtualnog svijeta - samo je bitno pristupiti tome odgovorno.
Da je to izuzetno važan cilj u današnjem tehnološki naprednom svijetu, potvrđuju zabrinjavajući brojevi koji su pokazali da čak 30% učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata na dan, a četvrtina njih i sami prepoznaju kako su previše uronjeni u virtualni svijet. Pritom 50% adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne notifikacija, bez odgađanja i bez obzira na to što se događa u njihovu realnom okruženju. Iako 1% srednjoškolaca zadovoljava kriterije ovisnosti o internetu, njih čak 20% ih već manifestira probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta, što bi značilo zabrinjavajuća četiri učenika po razrednom odjeljenju.
Iako sadašnja statistika za Hrvatsku nije pretjerano pozitivna, ohrabrujuće je to što su velike tvrtke i institucije, poput Hrvatskog Telekoma i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, prepoznale problem te ga pokušavaju riješiti. Upravo se na tome temelji njihov projekt "Alati za moderno doba", čiji je glavni cilj omogućiti sretnije i sigurnije odrastanje, posebice u online svijetu, kako današnjim tako i budućim generacijama školaraca u Hrvatskoj.
A kako biste to i vi kao roditelj osigurali svojem djetetu, samo upamtite da, kad je riječ o provođenju vremena na internetu i društvenim mrežama, ne trebate naglasak stavljati na zabrane nego će biti učinkovitije usredotočiti se na izgradnju iskrene komunikacije i povjerenja te zajedničkog pronalaženja rješenja u vidu zdravorazumskih ograničenja.