Vlada je odlučila smanjiti PDV na hranu s 25 na 13 posto, a novi zakon trebao bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Njime bi profitirali svi ugostiteljski objekti kojima je hrana u fokusu, poput restorana i hotela. No, što je s kafićima? Takav prijedlog ne obuhvaća kavu, vino, pivo i bezalkoholna pića, čime je izostavljeno gotovo 70 posto ugostiteljskih objekata. Upravo zato ugostitelji apeliraju da se smanjenje poreza primijeni i na pića jer bi se time riješili mnogi financijski problemi s kojima se trenutno suočavaju, ali i otvorile prilike za investicije i nova zapošljavanja.
Među njima je i naš sugovornik Franjo Božić, koji se ugostiteljstvom bavi 10 godina i vlasnik je bjelovarskog kafića Oka bar&pub. U razgovoru s njim saznali smo koliko je danas teško opstati u ugostiteljskom sektoru te kako bi na njegovo poslovanje utjecalo smanjenje poreza na pića.
Troškovi su ogromni
Unatoč tome što nije razmišljao o širenju biznisa, Franji bi smanjenje PDV-a na pića uvelike pomoglo u daljnjem razvoju, ali i povećanju plaća zaposlenicima koje je sve teže zadržati. Naš sugovornik kaže da visoki porez samo otežava već tešku financijsku situaciju s obzirom na to da postoji gomila ostalih troškova koje redovito mora plaćati.
- Riječ je o velikim troškovima koji proizlaze iz najbanalnijih stvari. Primjerice, pored konobara, još moram platiti visoki najam za objekt i čistačicu, a onda i sve ostale troškove s kojima se uglavnom susrećem na mjesečnoj bazi: od pretplata na internet i televiziju (koja je nužna zbog utakmica), naknade za radio i novina pa sve do potrošne robe poput čaša i pepeljara. Još kad uzmem u obzir popravke aparata... Sve te ''sitnice'' na kraju mjeseca stvore pozamašnu cifru - objašnjava Franjo.
Kafići se otvaraju i zatvaraju
Oni koji se ne bave ugostiteljstvom pomislit će da situacija i nije tako loša s obzirom na to da svako malo nikne neki novi kafić u kvartu ili centru. No, naš sugovornik kaže da ljudi ne vide koliko se tih istih kafića zatvori nakon samo nekoliko mjeseci rada.Točnije, ne primjećuju da isti lokal u par godina promijeni više vlasnika.
- Ako bolje promotrite situaciju, dosta njih se brzo otvori i zatvori jer jednostavno nemaju kako plaćati radnike. Tijekom ljeta konobari odlaze na more, a mi se na kontinentu ne možemo mjeriti s količinom gostiju koje kafići na moru imaju, a time ni plaćama. Također ne možemo uzeti ni Zagreb kao jedini primjer jer je ipak riječ o glavnom gradu s većim brojem ljudi. Treba obratiti pozornost i na manje gradove diljem kontinentalne Hrvatske - upozorava Franjo.
Trudi se, ali sve je teže…
Uz niz troškova koje ugostitelji moraju platiti, naš sugovornik ukazuje i na problem poreza na potrošnju, koji samo ugostiteljski objekti moraju plaćati. Podsjetimo, porez na potrošnju porez je koji se obračunava pri usluživanju pića u ugostiteljskim objektima.
- Ne mogu reći da preživljavam, ali neki su ugostitelji, nažalost, došli upravo u tu situaciju. Za sebe mogu reći da se trudim i često radim po cijeli dan, uskačem i pomažem dečkima u kafiću kad god zatreba, ali situacija je teška i nešto se hitno treba promijeniti - iskren je Franjo te navodi da su u Irskoj vrlo efikasno riješili problem visokog poreza.
- Smanjenjem poreza i rasterećivanjem privatnog sektora Irska je ekonomski procvjetala - kaže Franjo i dodaje da bi Hrvatska iz tog primjera mogla jako puno naučiti.