Društvene mreže postale su središte svakodnevnog života za milijune ljudi diljem svijeta. Bez sumnje, one donose mnoge pozitivne aspekte, omogućujući nam da ostanemo povezani s prijateljima i obitelji, dijelimo svoje životne trenutke i čak stvaramo prilike za zaradu putem influencanja i sadržaja koji postavljamo. Međutim, uz tu "svijetlu stranu medalje", postoji i tamna strana, koja se često zanemaruje. Iako mnogi društveni izazovi na prvi pogled izgledaju zabavno i bezopasno, neki od njih potencijalno su opasni i štetni, posebno za djecu.

Od nevinih šala do ozbiljnih posljedica

Jedan od takvih izazova je onaj koji uključuje razbijanje jajeta na djetetovoj glavi. Iako može zvučati kao nevina šala, ovakvi postupci mogu imati ozbiljne posljedice za fizičko i emocionalno zdravlje djece. Osim toga, ovakvi videozapisi često postaju viralni i potiču druge da ih kopiraju, stvarajući opasan trend.

@dailyeditions New tiktok trend: Parents cracking eggs on their kids heads 😳😂 #crackingeggs #eggs #longervideos #funny ♬ original sound - Daily Edition

Situacije poput ove pokazuju koliko je važno, osim s djecom, raditi s odraslima, kaže nam Martina Nikolić, psihologinja iz Centra za sigurniji internet. 

- Kad kao roditelj ili skrbnik sudjelujemo u ovakvim izazovima s djetetom/djecom, učimo djecu da je udaranje nekoga smiješno i da se s tim treba šaliti, da nećemo odgovoriti na njihove potrebe, tj. da nam je situacija u kojoj se oni ne osjećaju dobro smiješna i da nismo tu za njih. Učimo ih i da to sve treba snimiti i objaviti na društvenim mrežama, a onda se čudimo kad se druge snimke nasilja šire ili kad naše dijete bude uključeno u neku od takvih aktivnosti, krivimo za to djecu i mlade generacije. Velik dio odgovornosti je na nama, odraslima. Mi trebamo biti primjer ponašanja djeci - ističe Nikolić. 

Roditelj je model ponašanja

Još jedan problematičan izazov je onaj u kojem roditelji testiraju svoju djecu kako bi provjerili hoće li se "potući" zbog njih. Ovakve šale nisu samo neprikladne nego i štetne za dječji emocionalni razvoj. Djeca koja se izlažu ovakvim situacijama mogu razviti ozbiljne probleme sa samopouzdanjem i strahom od autoriteta, što može imati dugoročne posljedice na njihovu budućnost.

- Roditelj je model ponašanja, prvi uzor koji dijete gleda i od kojeg neposredno uči. Djeca uče više od onoga što vide nego od onoga što čuju, ona oponašaju ono kako se roditelj ponaša - dodaje Nikolić. 

@melaniedealba4 “Idk how to fight” Coming from the girl that got nearly suspended in kindergarten for punching a girl in the face 🤔🤷🏼‍♀️😂😂😂 #fight #fightprank #joke #fyp ♬ original sound - Melanie DeAlba

Nadalje, postoje problematične objave, odnosno trend koji se sastoji od toga da roditelji svoju djecu plaše iz zabave. Naime, oznaka #ghostprank pogledana je više od 165 milijuna puta na društvenim mrežama, a sastoji se od toga da roditelji zaključavaju djecu u sobu i upale im na mobitelu video s animiranim plavim duhom s crvenim očima. Djeca nakon tog prizora trče prema vratima i vrište od straha. Ovakve i slične objave često su praćene mnogim komentarima i lajkovima, što može poticati roditelje da dijele privatne trenutke svoje djece u zamjenu za virtualnu pažnju i potvrdu.

- Nažalost, svjedoci smo toga da mnogi roditelji pretjerano objavljuju fotografije ili videosnimke svoje djece. Sharenting je pojam koji je nastao kombinacijom engleskih riječi parent (roditelj) i share (dijeliti), a koji se odnosi na situacije u kojima roditelji ili članovi obitelji pretjerano objavljuju ili dijele osobne podatke o djeci. Razvio se kao rezultat kombinacije roditeljstva i mogućnosti društvenih mreža. Na ovaj način stvaraju se digitalni otisci djece - kaže Nikolić i dodaje da se o ovoj temi i dalje slabo govori, a važno je kroz mnogobrojne edukacije i platforme kao što je #BoljiOnline upoznati i roditelje i djecu s ovim problemom.  

Postoji li granica odgovornosti?

Pitanje koje se nameće jest gdje je granica odgovornosti roditelja kad je riječ o dijeljenju dječjih trenutaka na društvenim mrežama. Roditelji su odgovorni za zaštitu i dobrobit svoje djece, ali često pod pritiskom društvenih normi i želje za pažnjom na mrežama zaborave što je prikladno i sigurno.

Zato, savjetuje psihologinja Nikolić, prilikom objavljivanja sadržaja vezanog za svoju djecu postavite sebi sljedećih pet pitanja: 

1. Zašto to dijelim?
2. Biste li htjeli da netko takvu objavu podijeli o vama?
3. Može li ta objava osramotiti vaše dijete, sad ili u budućnosti?
4. Postoji li netko na ovom planetu tko ne bi trebao vidjeti to o vašem djetetu, bilo sad bilo u
budućnosti?
5. Je li to nešto što biste vi htjeli da bude dio digitalnog otiska vašeg djeteta?

Foto: Shutterstock

Iako većina roditelja fotografije i podatke o svojoj djeci uglavnom dijeli iz dobrih namjera, nažalost oni ne razmišljaju, kaže psihologinja, o dalekosežnim posljedicama koje su moguće.

- Ako uzmemo u obzir danas sve dostupnije alate umjetne inteligencije, deep fakea, jasno je da postoji potencijalna opasnost za sigurnost djece u budućnosti, a možda i već danas. Želimo napomenuti kako je moguće da ste u jednom trenutku postupili nesavjesno, ali sad kad ste osvijestili zašto je takvo ponašanje bilo pogrešno, možete to promijeniti u budućnosti - zaključuje psihologinja Martina Nikolić.

U konačnici, društvene mreže mogu biti sjajno sredstvo za povezivanje i zabavu, ali moramo se prisjetiti da postoje granice koje ne smijemo prijeći, posebno kad je riječ o djeci. Roditelji imaju ključnu ulogu u zaštiti svoje djece na mrežama, ali isto tako trebaju promicati odgovorno ponašanje i dijeljenje sadržaja kako bi stvorili siguran i poticajan digitalni svijet za buduće generacije.