Pritisak na radnome mjestu, obiteljske obaveze, nedovoljno kretanja i emotivni stres često su glavni razlozi nedovoljne brige o vlastitom psihofizičkom zdravlju, uravnoteženoj i pravilnoj prehrani, unosu potrebnih vitamina i minerala te balansu između uma i tijela, koji je potrebno ostvariti da bi život bio kvalitetniji. Vježbe disanja, digitalni detoks i vrijeme posvećeno vlastitim željama samo su neki od načina uspostavljanja životne ravnoteže.
Iako danas mnoge od nas zaokuplja ovo pitanje uspostave balansa, dr. sc. Aleksandra Mindoljević Drakulić, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, kaže da to nije uvijek najvažnije.
- Možda je bolje pitati kako postići zadovoljstvo životom. Katkad mi se kao psihologu čini da nas ta i slična pitanja zapravo progone i mi jednostavno zaboravljamo živjeti. Idealno bi bilo izbjeći svaki stres ili ga barem značajno reducirati. No on je u stanovitoj mjeri potreban kako bi životu dao začin. Ne bojmo se neravnoteže! Ponekad je neravnoteža čak ključna jer se iz nje rode mnoge kreativne, izuzetne i hrabre životne i poslovne ideje - kaže.
Kronični profesionalni stres
Ipak, što se dogodi kad neravnoteža značajno prevagne na lošu stranu?
- Tad može doći do burnouta. To se stanje ne smatra bolešću ili poremećajem, ali se ipak nalazi u posljednjoj, 11. međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB 11), kao sindrom koji nastaje zbog kroničnog profesionalnog stresa - objašnjava Mindoljević Drakulić i dodaje da se ovo stanje također može povezati s obrazovnim i akademskim područjem.
Riječ je o kompleksnom fenomenu koji ovisi o mnogim čimbenicima, a jedan od najčešćih je izrazito loša korporativna kultura kao i negativna selekcija zaposlenih. Na primjer, posao dobije osoba bez potrebnih kvalifikacija ili s neadekvatnim osobinama ličnosti.
Burnout se može prepoznati po tri glavna simptoma, upućuje nas naša sugovornica. Prvi je osjećaj iscrpljenosti i povećane psihičke distance u odnosu na posao, zatim negativistička i/ili cinična stajališta prema poslu te osjećaj neefikasnosti. A mogući su i drugi simptomi, poput osjećaja neizazovnosti i zanemarenosti, pretrpanosti poslom, dojma profesionalne stagnacije i slično.
- Kod ovog problema treba istaknuti da, iako ima stanovitih sličnosti s posttraumatskim stresnim poremećajem, burnout ili izgaranje na poslu nema toliko doticaja s po život opasnim i emocionalno nesavladivim katastrofama. No kad postoji kontinuirana tortura na poslu, burnout može izazvati nepodnošljivi stres sličan traumi kod PTSP-a - upozorava psihoterapeutkinja.
Tko je najpodložniji burnoutu?
Burnoutu će najprije podleći perfekcionisti, radoholičari, osobe koje drugima žele ugoditi, vulnerabilni narcisi... Zato je, kako bi se to donekle izbjeglo, izuzetno važno potruditi se uspostaviti socijalnu potporu u životu, ne izolirati se od drugih te redovito s bližnjima dijeliti svoja razmišljanja, strahove i snove.
- Pregorijevanju danas značajno doprinosi i stalna umreženost. Naime, znanstveno je utvrđena negativna povezanost između česte uporabe društvenih mreža, školskog ili radnog postignuća i burnouta. Drugim riječima, burnout je prisutniji kod osoba koje su dulje na društvenim mrežama - kaže naša sugovornica.
- Budući da ovisimo o drugima i da su naši doživljaji i ponašanja u reciprocitetu s drugima, ali i sa samima sobom, moramo biti svjesni toga da smo uvijek na potencijalno skliskom terenu. Zato je teško govoriti o nekakvoj prevenciji burnouta, kojom bismo mogli izbjeći 'točku pucanja', ali ono na čemu možemo raditi je izgradnja fleksibilnoga kapaciteta, odnosno kapaciteta za adaptaciju, koji je općenito ključan za mentalno zdravlje - savjetuje.
Primijenite neke zdrave navike
Ako se dogodi burnout, važno je pronaći djelotvorne metode za tretiranje takve vrste stresa kako bi se spriječile dugoročne posljedice izgaranja na psihofizičko zdravlje. To uključuje somatske teškoće (probleme sa spavanjem), osjećaj iritabilnosti, a u najtežem slučaju i depresiju.
- Za smanjenje burnouta dobro je vježbati, ići na jogu, meditirati, ići u šetnje, povremeno provoditi vrijeme u zajedničkim aktivnostima, poput odlaska u kino, na karaoke i slično, općenito izbjegavati natjecateljske aktivnosti, a poticati umirujuće - savjetuje.
Također se treba fokusirati na pozitivne strane života, i to ne samo na one velike - ljepota življenja nalazi se u mnogim svakodnevnim stvarima. Od naizgled beznačajnoga gledanja izlaska sunca i slušanja omiljene glazbe do uživanja u najdražem jelu i piću, osvijestite svaku sitnicu koja vas čini sretnima.
- Jednako tako važno je uhvatiti se u koštac sa strukturiranjem radnog dana jer je poznato da organiziranost i jasna struktura dobro djeluju na čovjekov radni ritam. Strukturiranost umanjuje kaotičnost, a postojanje kaosa na poslu često upućuje na prisutnost stresa. I na kraju, kumuliranje tog stresa može dovesti do burnouta - upozorava za kraj Mindoljević Drakulić.
Partneri projekta su Energia naturalis, Erste banka, Fina i KONČAR.