S namjerom da proizvode džemove od samo jednog sastojka, Zadranka Sandra Babac i njezin suprug Alan pokrenuli su prije 20 godina OPG i osmislili brend Šinjorina Smokva, za koji se danas zna i izvan granica Lijepe Naše. Nekad omiljeni televizijski voditelj Marko Lušić od 2018. godine, zahvaljujući svojem brendu Grof Lovski - prvom i jedinom domaćem brendu posvećenom isključivo mesnim delicijama od divljači - poznat je kao kralj kobasica od divljači. A kad smo kod promjena karijere, bivši kajakaši Edo i Luka Mujkić pokrenuli su 2019. godine posao s danas vrlo popularnim i ukusnim kolačićima bez umjetnih zaslađivača i štetnih masti, BiteMe.
Godinu dana nakon toga nastao je hrvatski brend craft jabučnog octa Cidrani, a riječ je o prvom živom octu, odnosno octu u kojem žive zdrave bakterije Acetobacter aceti, koji su osmislili profesionalni, ali i životni, partneri Bruno Balena i Nika Pintar. A iz Dugopolja dolazi Zorina mast, čudotvorna prirodna krema za kožne tegobe, koju je baka Zora Čipčić proizvodila više od 50 godina prije nego što ju je njezin unuk Goran vrlo uspješno plasirao na tržište 2021. godine.
'Ne moramo uvoziti sve'
Kako su izgledali njihovi poduzetnički putevi, s kojim su se preprekama susretali i kako su došli na police jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, doznajte u Kauflandovu serijalu podcasta pod nazivom "How to make it in Croatia". U devet zanimljivih epizoda poznati komičar i voditelj Ivan Šarić sa svojim je gostima prošao kroz razne teme - od doručka do njege tijela.
Osim raznih hrvatskih proizvođača koji su ostvarili uspješnu suradnju s Kauflandom, Ivan je ugostio rukovoditelje tog trgovačkog lanca, koji su posvjedočili koliko su posvećeni misiji poticanja domaće proizvodnje. O njihovoj predanosti govori i podatak da će ove godine otkupiti 10.000 tona voća i povrća iz domaće proizvodnje.
- Uvidjeli smo kako postoji velika mogućnost da u Hrvatskoj proizvodimo i stavljamo domaće proizvode na police velikih lanaca. Ne moramo uvoziti sve. Mi u Hrvatskoj sposobni smo proizvoditi jednako kvalitetne proizvode kao što su uvozni, s jednako konkurentnim cijenama i da svi u lancu budu zadovoljni. Samo, naravno, treba to dobro organizirati, treba ulagati u krajnjoj liniji i u IT, raditi neke nove stvari - rekao je u posljednjem, devetom podcastu, Daniel Šturm, član Kauflandove Uprave za nabavu.
Pod "nekim novim stvarima" u ovom je slučaju mislio na implementaciju Agrivi softvera kod domaćih proizvođača s kojima posluje Kaufland. Konkretnije, riječ je o softveru koji prikuplja sve informacije od početka do kraja procesa proizvodnje i tako jamči potpunu sljedivost svih poljoprivrednih procesa proizvodnje, što na kraju dovodi do visoke razine kvalitete svježeg voća i povrća.
Algoritam koji prati vremenske prilike
Više o softveru Šarić je doznao od drugoga gosta u podcastu, Mate Knezovića, COO Agrivi (hrv. šef odjela).
- Naš je cilj pomoći raznim alatima cijeloj poljoprivredi da se digitalizira. Imamo nekoliko rješenja, ali (u ovom podcastu) koncentrirat ćemo se na Farm Management Software. To je rješenje koje ti pomaže da pratiš svoju poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivrednici danas, ne samo u Hrvatskoj nego diljem svijeta, naviknuli su se pratiti poljoprivrednu proizvodnju. Znači, moraš znati što si danas radio, jesi sijao, orao, radio kakvu zaštitu... I oni su to u pravilu evidentirali papirom i olovkom. Papir i olovka moji su najveći konkurenti dan danas. Ako netko koristi Excel, to je zakon, ali mi smo sljedeći korak, pri kojem to sve koristiš u nekoj aplikaciji - objašnjava Mate.
Aplikacija Agrivi ima trostruku korist: za Kaufland, poljoprivrednike s kojima surađuje, ali i za "obične" potrošače. Naime, Kaufland uz pomoć ovog alata želi na vrijeme vidjeti hoće li se moći isporučiti količine ugovorene s dobavljačem i hoće li kvaliteta proizvoda ostati na traženoj visokoj razini kako bi, u suprotnome, imao vremena potražiti neke druge domaće dobavljače i zadovoljiti potražnju u trgovinama. Jedna od dobrobiti koje dobiva poljoprivrednik je Agrivin algoritam za bolesti i štetnike, koji na temelju predviđanja vremenskih uvjeta - čak do tjedan dana unaprijed - može upozoriti poljoprivrednika da na njegovu polju postoji velika vjerojatnost od dolaska nametnika. Tako poljoprivrednik može na vrijeme reagirati i zaštititi svoj urod.
Važno nam je odakle dolazi voće i povrće
Što se tiče potrošača, oni skeniranjem QR koda na proizvodima mogu točno doznati odakle proizvod dolazi.
- Kad skeniraš QR kod koji ti je na rajčici ili lubenici, vidiš stvarno od kojeg je to dobavljača, koliko smo mi s njim dogovorili da ćemo otkupiti, koliko se po mjesecima otkupljuje robe, s kojih polja dolazi taj proizvod... Zapravo, sve što bi jednog potrošača moglo zanimati - pojasnio je Daniel i usput otkrio da su se u 2023. najviše skenirali kodovi na lubenicama i rajčicama. Međutim, i na drugim vrstama voća i povrća zabilježene su visoke razine skeniranja, što upućuje na to da je Hrvatima uistinu stalo do toga da znaju što jedu.
Treba istaknuti da je Kaufland ovim projektom, uz pomoć Agrivija, postao prvi retailer koji pridonosi digitalizaciji poljoprivrede, to jest dobavljača, i tako izravno utječe na europski Green deal, koji nalaže praćenje otiska ugljičnog dioksida u budućnosti.
Osim o softveru Agrivi, u podcastu su raspravljali o vrlo aktualnoj temi nepotrebnog i prekomjernog bacanja hrane. Nažalost, prema Kauflandovoj statistici, čak trećina hrvatskih građana miješa rok trajanja s datumom do kojeg je proizvod najbolje upotrijebiti, pa zbog tog neznanja u većini slučajeva baca hranu koja je i dalje jestiva.
- Istina je da se velika količina hrane baca i, iako manji dio nastaje u trgovačkim lancima, opet nam je bitno da se ono što se ne proda do kraja dana proslijedi onima kojima zaista treba. Znamo da u Hrvatskoj, nažalost, i dalje ima ljudi koji su gladni, a imamo, nasreću, registrirane posrednike za taj dio - to su u većem dijelu zemlje Hrvatski Caritas i Hrvatski Crveni križ. S njima imamo potpisane ugovore i dogovor da dođu i preuzmu voće, povrće i pekarske proizvode koji se do kraja dana nisu prodali, ali nisu za baciti. Oni to potom dostavljaju pučkim kuhinjama ili sličnim ustanovama - rekla nam je Marija Franić, voditeljica Korporativnih komunikacija u Kaufland Hrvatska.