Od kada je najpoznatija kriptovaluta, bitcoin, oborila rekord od 40.000 dolara, digitalni novac postigao je još veću popularnost. Interes za trgovanjem svakodnevno raste, a njihova dostupnost na tržištu je velika. Megakorporacije su do sada uložile već ozbiljan novac u fintech, a sve je više i pojedinaca koji žele zaraditi kupovanjem kriptoimovine. O tome na što sve treba pripaziti te koje su prednosti i rizici poslovanja kriptovalutama, govori Hrvoje Prpić, jedan od prvih hrvatskih investitora u blockchain tehnologiju i vlasnik dvoznamenkastog broja bitcoina, ali i drugih valuta, poput ethereuma.
Mogu li 'mali igrači' podnijeti rizik gubitka ulaganja?
Virtualni svijet financija danas postavlja najčešće pitanje - je li ulaganje u njega rezervirano samo za velike igrače, koji mogu pretrpjeti gubitak uloga, ili je dovoljno siguran i fleksibilan i za prosječne ljude koji žele investirati svoju ušteđevinu. Neki su mišljenja da se biznis s kriptovalutama "spustio" među obične ljude samo kako bi veliki igrači vratili novac koji su izgubili, a je li to točno, objašnjava Hrvoje Prpić.
- Veliki igrači ne gube uloge jer su strpljivi i ulažu na duge staze. Gotovo sve gubitke doživljavaju mali nestrpljivi ulagači koji pokušavaju dnevno trgovati i rasti brže od rasta tržišta. Ulaganje u kriptovalute, koje prvenstveno ne bih nazvao biznisom, počelo je među običnim ljudima, a ne među investicijskim fondovima i megainvestitorima. Odnos koji danas vlada na tržištu je 50:50, polovicu BTC drže tzv. kitovi, veliki ulagači, a drugu polovicu mali investitori.
Hrvati skeptični prema fintech ulaganju
U Hrvatskoj se, prema neslužbenim podacima, kriptovalutama bavi tek oko 1% građana, a glavni razlog nezainteresiranosti Hrvata za mešetarenje virtualnim novcem je neznanje, ali i rizik koji digitalni novac nosi sa sobom. Naši građani i dalje najviše vjeruju tradicionalnim oblicima ulaganja, poput kupovanja nekretnina i investicijskog zlata, no unatoč tome što se tek rijetki odlučuju staviti svoj novac u novčanik na cloudu, statistike koje nam je ustupila HANFA govore da fokus svjetskih ulagača raste prema ulaganju u kriptoimovinu, a istodobno performans tradicionalnih ulaganja slabi.
- Nemoguće je detaljno odrediti točan broj, ali u Hrvatskoj je i dalje riječ o vrlo malom broju ljudi koji ulažu u kriptovalute, manjem od 1%. Na tržištu je dostupno više stotina valuta, ali 99,9% njih koristi popularnost bitcoina kako bi na brzinu zaradili. Često se dogodi da netko od ulagača zajaši val nove kriptovalute i zaradi na njoj pa se odmah krene širiti priča kako je svaka kriptovaluta dobra za ulaganje. No tu nije riječ o ulaganju nego o kocki, koja gotovo redovito završava gubitkom na dulji rok - objašnjava Prpić.
Dvije valute i dalje najsigurnije
U vrtlogu raznih valuta globalno su se najpouzdanijima pokazale dvije - bitcoin i ethereum.
- Njih dvije imaju budućnost i zato samo u njih i ulažem. Vrlo je važno ulagati na rok od barem 10 godina jer su obje valute visoko volatilne i gotovo je sigurno da će njihova cijena u jednom trenutku biti niža od cijene po kojoj ju je investitor platio. Mnogo ljudi se pita pa zašto ne kupiti onda kad je najniža. Razlog je taj što se ne može odrediti točka u kojoj će cijena biti najniža. Trenutna cijena BTC je gotovo 40.000 dolara, prošli tjedan je bila 30.000 dolara, a postoji mogućnost da padne čak na 10.000 dolara. Ako investitor ne može gledati kako mu se portfolio topi, onda je bolje da niti ne investira u kriptovalute. Na dulji rok, moje su procjene da će BTC vrijediti barem 100.000 dolara prije 2027. godine. Za ethereum ne mogu projicirati jer postoje tehničke stvari koje ga mogu lansirati brže od BTC-a, ali i znatno mu srušiti cijenu. Zato ne bih preporučio više od 15-20% portfolija u ETH.
Promet u hrvatskim mjenjačnicama premašit će milijardu kuna
Iako Hrvati ne prednjače u trgovanju kriptovalutama, svjetski trend slijeva se i u Hrvatsku. Promet u kripto mjenjačnicama nezaustavljivo raste, a prema podacima HANFA-e, ove se godine očekuje povećanje od čak pet puta u odnosu na 2020. godinu. U novcu bi to značilo oko milijardu kuna.
- BTC je na tržištu 10 godina i, kao što se danas sa sigurnošću mogu predvidjeti cijene 500 najvećih američkih tvrtki (S&P 500), tako je moguće predvidjeti i cijenu BTC-a u budućnosti. Ne bih želio biti preoptimističan, ali bitcoina ima samo 18,5 milijuna, a u svijetu je službeno 45 milijuna milijunaša što znači da neće svi milijunaši moći kupiti ukupan BTC. To dovoljno govori koliko će jedan BTC vrijediti za 15, 20 ili 30 godina. Što se tiče cijene ETH, ona varira u odnosu na BTC i trenutno se nalazi na sredini kanala. Mogući rast je dvostruko veći od današnje cijene, a mogući pad tri puta je veći u odnosu na BTC. Tu je još i cijela paleta NFT tokena, od kojih će neki vrijediti milijune puta više nego danas, ali velika većina će ih biti bezvrijedna. Koji je pravi, vrlo je teško pogoditi. Moje predviđanje ide u smjeru da će 99% ostalih kriptovaluta za pet godina biti bezvrijedno - naglasio je Prpić te dodao savjet potencijalnim ulagačima u kriptovalute:
- Ulažite na duge staze i nemojte pokušavati prevariti tržište jer je pametnije od vas.
Sad je idealan trenutak za ulaganje
Zbog globalne popularnosti kriptovaluta, potaknute uvelike i izjavama slavnih milijardera Elona Muska i Donalda Trumpa, mnogi će se složiti s tim da je sad idealan trenutak za ulaganje u kriptovalute. Je li to točno, objašnjava Hrvoje Prpić:
- To je kao sadnja drveća. Idealan trenutak je prije 40 godina, ali ako ga niste posadili tad, onda je idealan trenutak danas. Vrlo je važno istaknuti da će novac uložen u kriptovalute ostati vezan od 10 do 15 godina. Živimo u vremenu u kojem pojedinci imaju izuzetnu moć manipuliranja tržištem, bilo čega, ne samo kriptovaluta. Spomenuti biznismeni, Musk i Trump, primjer su kako se kriptovalutama, baš kao i dionicama, može manipulirati, no isto tako može se predvidjeti kako će se vrijednost kriptovaluta kretati u budućnosti, pa će pametno i strpljivo ulaganje zasigurno donijeti financijski benefit.
Hit na tržištu: Isplati li se kredit u kriptovalutama?
Krediti u kriptovalutama sve su češći, a kako funkcioniraju, plaćaju li dužnici određene kamate na posuđeni digitalni novac kreditorima te što se događa ako dužnik ne može vratiti novac, objašnjava Hrvoje Prpić.
- Krediti u kriptovalutama su zaista postali veliki hit i danas je definitivno vidljivo da je ta tehnologija pun pogodak. Princip je jednostavan: ako ste uložili u ETH, možete te svoje ethere ostaviti za kolateral za kredit i dignuti onoliko novca natrag koliko ste kolaterala ostavili. Međutim, ako cijena ETH padne (a past će u jednom trenutku) i iznos vašega kredita prijeđe vrijednost vašega kolaterala, vaši će ETH biti automatski prodani i vaš će kredit biti vraćen. Oni dolari koje ste dobili ostat će i dalje kod vas i njima ćete moći kupiti natrag ETH, a s obzirom na to da je cijena pala, imat ćete opet istu količinu ETH. Kamata koju plaćate za to je oko 3% godišnje, pa je bitno da ne uzimate kredit za iznos cijeloga kolaterala nego samo za 10-20%. Najjednostavnije rješenje za uzimanje kredita te za oročivanje svojih ETH (da, možete oročiti svoje ETH i zarađivati dodatnih 3% godišnje) je putem Ledgera, malog hardverskog uređaja, koji možete kupiti u računalnim trgovinama diljem Hrvatske. U povojima su programi za isto to s BTC-om. Ako se odlučite na to, dobro istražite tržište, mora se obavezno raditi o decentraliziranim kreditima jer se u suprotnome može dogoditi da vaše ulaganje nestane - kazao je Prpić.