Živimo u vremenu u kojem se gotovo svaki posao, od portira do kirurga, oslanja na neki oblik tehnologije. Upravo bismo zbog toga trebali nastojati što bolje pripremiti djecu na tu sveprisutnost tehnologije. Zapravo, prema mišljenju mnogih stručnjaka, STEM pismenost danas je postala gotovo jednako važna kao osnovna pismenost. Ali imaju li sva djeca kapaciteta za učenje takvog tipa pismenosti ili je to nešto što je rezervirano samo za pojedince?
Kako prepoznati sklonost prema STEM-u?
Magistar psihologije Igor Čerenšek kaže da postoje određene naznake kod djece koje mogu upućivati na interes za STEM područje. Najzamjetnije su između 10. i 12. godine, kada djeca postaju svjesnija svojih interesa i imaju sposobnost usmjeravanja prema specifičnim područjima.
Kako objašnjava Čerenšek, neke od tih naznaka koje možemo prepoznati kod djece uključuju:
- radoznalost (ispituju kako stvari funkcioniraju);
- interes za konstrukcije (npr. puzzle, DIY setovi);
- umijeće u tehnologiji i elektronici (ranije od drugih koriste se računalima i tabletima, ali ne samo za igru, popravljaju igračke);
- sklonost prema matematici i eksperimentima (novi recepti, napici, kalkulacije i uživanje u matematici);
- kreativno razmišljanje i kritičko, odnosno znanstveno razmišljanje (u kasnijoj dobi).
- Međutim, posebno je važno sjetiti se da djeca razvijaju svoje afinitete kroz iskustvo, a to znači da, umjesto pogađanja je li dijete za STEM ili nije, trebamo djeci dati priliku da sami istraže svoje interese - ističe naš sugovornik.
Kako poticati razvoj STEM vještina?
Da bi sama istražila svoje interese, djecu je važno kontinuirano izlagati znanosti i tehnologiji. Kako savjetuje psiholog, trebalo bi opremiti njihov prostor knjigama, igračkama i alatima koji potiču STEM vještine (roboti za slaganje, knjige znanstvenog sadržaja, konstrukcijski ili laboratorijski setovi - igračke i slično).
- Treba ih poticati na aktivnosti kao što su izvođenje jednostavnih znanstvenih eksperimenata, sudjelovanje u 'uradi sam' projektima ili izrada vlastitih igračaka. Umjesto da djetetu odmah ponudite rješenje, treba ga usmjeravati na to da samostalno istraži problem. Postavljanjem pitanja poput: 'Što misliš, što će se dogoditi?', 'Zašto bi ovo moglo ili ne bi moglo funkcionirati?' ili 'Koje bi metode mogao/la isprobati?' dijete će razvijati analitičke sposobnosti i upornost - objašnjava Igor i dodaje da posjeti muzejima, znanstvenim centrima, zoološkim vrtovima i planetarijima mogu dodatno proširiti dječju perspektivu.
Učenje i igra - dobitna kombinacija
STEM obrazovanje može značajno utjecati na kognitivni i motorički razvoj djece, tvrdi naš sugovornik. Ono potiče razvoj kritičkog mišljenja, što je jedna od ključnih vještina za daljnje obrazovanje. STEM učenje također poboljšava vještine rješavanja problema, potiče razvoj matematičkog razmišljanja i povećava znanstvenu pismenost. U takvom tipu učenja djeca najbolje vježbaju koordinaciju oko-ruka te finu motoriku.
- Nažalost, školski sustav u našoj zemlji, ali i mnogim drugim, ne potiče dovoljno STEM učenje. Naš kurikulum, posebno u osnovnoj školi, ne ostavlja mnogo prostora za STEM. Iz tog razloga pojedini profesori i učitelji na vlastitu inicijativu potiču STEM učenje i aktivnosti kroz nastavu ili izvannastavne aktivnosti - ali to je prepušteno znanjima, mogućnostima i izboru učitelja. Zato roditelji mogu učiniti veliku razliku. A kako to najbolje postići? Kroz igru! - savjetuje Čerenšek, s čijim se rješenjem slaže i Albert Gajšak, osnivač i direktor startupa CircuitMess.
- Dok sam bio u školi, nastava se većinom sastojala od učenja činjenica napamet, bez puno prilike za praktični rad. Zahvaljujući Hrvatskoj zajednici tehničke kulture (HZTK), natjecao sam se u robotici, gdje sam otkrio koliko je zabavno stvarati i učiti kroz izradu i razumijevanje tehnologije. Upravo je tu nastala ideja da kroz igračke, koje djeca koriste s užitkom, približimo STEM vještine na pristupačan način - objašnjava nam.
Djecu ne treba forsirati
U CircuitMessu do sada su dizajnirali više od 35 različitih edukativnih proizvoda, za različite dobne skupine. I svaki od tih proizvoda dolazi u obliku "uradi sam" seta koji sadrži sve potrebne dijelove, alate i detaljne upute za izradu vlastitog elektroničkog uređaja.
- Prije nego što dijete može zaigrati videoigre na svojoj igraćoj konzoli Bit, utrkivati se pomoću Sparklyja ili brinuti o svojem virtualnom ljubimcu Codeeju, ono mora naučiti nešto o elektroničkim komponentama i konceptima skrivenima ispod kućišta svojeg novog elektroničkog prijatelja - ističe Gajšak.
CircuitMess STEM setovi osmišljeni su tako da potiču motoričke sposobnosti, kreativnost i kritičko razmišljanje. Dizajnirani su da motiviraju djecu na dodatno istraživanje i izražavanje, omogućujući im da, primjerice, kroz Bit i Codee programiraju vlastitu videoigru. Ovi proizvodi usmjeravaju djecu na stvaranje nečega korisnog, a istodobno se zabavljaju.
- Smatram da ne trebaju sva djeca postati programeri ili IT stručnjaci, ali vjerujem da im STEM obrazovanje pruža vještine potrebne za snalaženje u budućnosti i za suočavanje s brzim tehnološkim promjenama. Međutim, ne treba forsirati djecu ni na što kako ne bismo izazvali kontraefekt. Kad sam bio dijete, i ja sam često išao protiv želja svojih roditelja. Oni su to riješili taktično. Primijetili su moj interes za elektroniku i tehniku te su me u tome podržali, ali me nisu pritiskali da se bavim određenim hobijem ili aktivnošću. Mislim da bi na isti način naši proizvodi trebali biti predstavljeni, kao prilika za učenje i igru, a ne kao nešto što se 'mora' raditi - zaključuje Gajšak.