Planiranje mirovine na vrijeme omogućava vam da postavite temelje za dugoročnu financijsku stabilnost. Početak štednje u mlađim godinama pruža vam više vremena za rast i akumulaciju novca, što povećava šanse za ugodnu mirovinu.
Uvođenjem 2. i 3. mirovinskog stupa u hrvatski mirovinski sustav osiguranici su dobili mogućnost da sami upravljaju svojim sredstvima za buduću mirovinu. No mnogi se pitaju je li njihov novac stvarno siguran i kako će se oplođivati u financijski najizazovnijim vremenima.
Kako funkcionira mirovinski sustav?
Podsjetimo se, u Hrvatskoj je nakon provedene reforme 2002. godine uvedena trostupna struktura mirovinskog sustava, mirovine se današnjim umirovljenicima isplaćuju iz prvog, drugog i trećeg stupa. Svi ostvaruju pravo na mirovinu iz prvog stupa, stupa generacijske solidarnosti, koju obračunava i isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Drugi stup mirovinskog osiguranja također se financira od doprinosa iz bruto plaće koji je obvezan, ali za razliku od prvog stupa, novac prikupljen na taj način prosljeđuje se u obvezni mirovinski fond na osobni račun osiguranika i osobna je imovina osiguranika. Treći stup mirovinskog osiguranja je dobrovoljan i temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji kao i drugi stup.
Sva tri stupa mirovinskog osiguranja trebala bi zajedno osigurati veću socijalnu sigurnost naših građana, a je li to izvedivo i u financijski najizazovnijim vremenima, komentira izvanredna profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Dajana Barbić.
Novac u sigurnim rukama i pod nadzorom
- Iako je moguće da se mirovinski fondovi suoče s izazovima na tržištu, propast mirovinskog fonda malo je vjerojatna situacija. Naime, mirovinske fondove reguliraju i nadziru relevantne institucije, kao što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA kontrolira posluju li svi mirovinski fondovi u skladu sa zakonima, a fondovi svake godine podnose i izvješće o radu koje trebaju prihvatiti Vlada i Hrvatski sabor. Kao posljedica toga, nema bojazni od eventualnih protuzakonitih radnji, korupcija, zlouporabe novca osiguranika i slično - kaže prof. Barbić.
S druge strane, sami fondovi nastoje minimizirati rizik od eventualnih tržišnih minusa tako što ulažu novac u raznolike investicije, čime diverzificiraju rizik i smanjuju izloženost osiguranika potencijalnim gubicima.
- Štediše su također zaštićene i pravnom regulativom koja osigurava sigurnost njihovih sredstava. Naime, kako bi se članovi obveznog mirovinskog fonda zaštitili od moguće 'propasti' fonda, donesena je odluka o tzv. zajamčenom prinosu. Riječ je o zakonskoj obvezi kojom je propisano koliko 'lošu' godinu mirovinski fondovi mogu imati. Drugim riječima, propisan je minimalni prinos koji se ostvaruje u kategoriji A, B i C. Ako su prinosi fonda niži od zakonski propisanih minimalnih prinosa, razliku osiguranicima moraju platiti sami fondovi iz 'vlastitog džepa'. Sukladno tome, svakom se članu fonda jamči prinos u visini referentnog prinosa određene kategorije mirovinskih fondova umanjenog za 12 postotnih bodova u kategoriji A, 6 postotnih bodova u kategoriji B i 3 postotna boda u kategoriji C - tvrdi naša sugovornica.
3 stvari koje svaki osiguranik mora znati
1. Vi ste vlasnik novca na računu
Sredstva u 2. i 3. stupu mirovinskog sustava predstavljaju osobnu imovinu osiguranika, što definira i Zakon o obveznim mirovinskim fondovima. Uplaćeni doprinosi nalaze se na osobnom računu svakog člana obveznog i/ili dobrovoljnog mirovinskog fonda. To je osobna imovina svakog osiguranika koju je moguće koristiti isključivo u trenutku odlaska u mirovinu i u svrhu umirovljenja. Važno je istaknuti da mirovinska društva i fondovi nisu vlasnici tih sredstava niti ih mogu koristiti za svoje svrhe. Ovo vlasničko pravo jamči da je vaš novac siguran i nedostupan drugima.
Također, u slučaju smrti člana obveznog mirovinskog fonda i pod uvjetom da nitko iz obitelji nema pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sva imovina na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda postaje nasljedstvo.
I u trećem stupu sredstva na računu osiguranika su nasljedna. U slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju. Ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu sukladno ugovoru koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.
2. Vaš je novac zaštićen od stečaja i ovrhe
Mirovinska štednja na vašem osobnom računu u obveznom i dobrovoljnome mirovinskom fondu vaša je imovina, ona ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine, pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase niti predmet ovrhe.
Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv člana mirovinskog fonda ni dio njegove stečajne ili likvidacijske mase. Također, ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili druge osobe niti ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.
3. Vaš je novac pod strogim nadzorom
HANFA igra ključnu ulogu u ostvarenju sigurnosti i transparentnosti mirovinskih fondova i društava za upravljanje. Zakonom su propisane stroge smjernice za ulaganje novca iz mirovinske štednje, osiguravajući da se investicije provode na način koji minimizira rizike i maksimizira prinose za članove. HANFA redovito nadzire ove institucije kako bi osigurala da se pridržavaju zakonskih normi i standarda, što dodatno štiti sredstva osiguranika.
I na kraju je važno napomenuti da u svijetu koji se čini sve nesigurnijim, u kojem se financijske prilike neprestano mijenjaju, postoji nešto što ostaje nepromijenjeno, a to je da se vaša mirovinska budućnost nalazi u vašim rukama. Zapamtite da svaki korak koji poduzmete sad, svaka štednja i ulaganje, oblikuje vašu budućnost. Mirovina ne mora biti razdoblje straha i nesigurnosti - ona može biti vrijeme uživanja u plodovima vašeg truda i pametnih financijskih odluka.